Američki izaslanik Steve Witkoff nije iznosio detalje, ali je na svom računu na X-u objavio da je postignut "značajan napredak" tijekom "dubinskih rasprava o mirovnom planu od 20 točaka'
SASTANAK
Nastavljaju se ukrajinsko-američki pregovori u Berlinu
Čitanje članka:
2
min
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki pregovarači sastaju se ponovno u Berlinu u ponedjeljak, nakon pet sati razgovora u nedjelju, a Kijev se nada da će uvjeriti Washington kako se prekid vatre u Ukrajini mora dogovoriti bez prethodnih teritorijalnih ustupaka Rusiji.
Američki izaslanik Steve Witkoff nije iznosio detalje, ali je na svom računu na X-u objavio da je postignut "značajan napredak" tijekom "dubinskih rasprava o mirovnom planu od 20 točaka, ekonomskom programu i još mnogočemu". Daljnji razgovori zakazani su za ponedjeljak ujutro.
Za ponedjeljak navečer planiran je i samit na kojem će se okupiti njemački kancelar Friedrich Merz i brojni europski čelnici. Potpun popis još nije službeno objavljen.
Poslijepodne će se Zelenski sastati s nekoliko njemačkih dužnosnika, prisustvovati njemačko-ukrajinskom gospodarskom forumu, a zatim će se obratiti novinarima zajedno s Merzom.
Poput Kijeva, mnogi europski čelnici protive se popuštanju maksimalističkim zahtjevima Kremlja. Strahuju da će predsjednik SAD-a Donald Trump ostaviti Ukrajinu na cjedilu i da će Europa biti isključena iz rasprava o sigurnosti kontinenta, kojem je, smatraju čelnici, Kremlj velika prijetnja.
Kallas kaže da je važno pridobiti Belgiju za reparacijski zajam
Reparacijski zajam za Ukrajinu bio bi najvjerodostojnije rješenje, a iako se takva odluka može donijeti kvalificiranom većinom, vrlo je važno imati pristanak Belgije u kojoj se nalazi većina zamrznutih ruskih sredstava, izjavila je u ponedjeljak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. “Reparacijski zajam je najvjerodostojnija opcija, ali vrlo je važno da to podrži i Belgija, u kojoj se nalazi većina tih sredstava”, izjavila je Kallas prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Čelnici EU-a trebaju na svom samitu u četvrtak odlučiti o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine. Na stolu su dvije opcije - reparacijski zajam za koji bi se koristila zamrznuta sredstva Ruske središnje banke i zajedničko zaduživanje EU-a.
Belgija se opire reparacijskom zajmu tvrdeći da je korištenje ruske imovine vrlo rizično, a proteklih dana su joj se pridružile Italija, Bugarska, Malta i Češka. S druge strane, protiv zajedničkog zaduživanja više je zemalja članica.
Kallas je upozorila da ne smije biti nikakvog popuštanja prema ruskom agresoru.
“U posljednjih 100 godina Rusija je napala najmanje 19 zemalja, neke od njih tri ili četiri puta, a nijedna od tih zemalja nikada napala Rusiju”, rekao je Kallas.
Što se tiče ukrajinskih nastojanja da uđu u NATO-u, od čega će po svemu sudeći morati odustati, Kallas je rekla da se baltičke zemlje te Finska i Švedska pridružile NATO-u kako bi imale sigurnosni kišobran jer ne žele da ih Rusija napadne.
“Sada, ako članstvo u NATO-u ne dolazi u obzir, moraju postojati opipljiva jamstva, ne samo na papiru. Moramo razumjeti da Donbas nije krajnji Putinov cilj”, kaže šefica europske diplomacije.
“Ako dobije Donbas onda će definitivno krenuti da uzmu cijelu Ukrajinu, a nakon toga i druga područja su u opasnosti”, rekla je Kallas.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
