Nastava je počela, ali nema nastavnika: U MIOC-u su cijelo ljeto tražili tri nastavnika fizike

Dva kolege otišla su u mirovinu, nakon 40 godina staža i rada u našoj školi, jedan je kolega otišao na drugi posao. Još nam je u mirovinu otišao dugogodišnji nastavnik iz kemije, legenda naše škole, profesorica iz matematike počela je s rodiljskim, govori nam Nikola Dmitrović, ravnatelj jedne od najboljih prirodoslovno-matematičkih gimnazija u Hrvatskoj, zagrebačke XV. gimnazije.

Učenici popularnog MIOC-a tako na početku ove školske godine nemaju nastavu iz fizike, no Dmitrović ističe kako je ovo privremena situacija, s kojom se, doduše, suočavaju sve škole. Posljednjih godina situacija je sve ozbiljnija.

- Učitelji doslovno mogu birati gdje će raditi. Situacija nalikuje na prijelazni rok u nogometu, kadrovi se doslovce kradu među školama - kazala je za Novi list ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich.

Tražili nastavnike cijelo ljeto

- Bilo je ovo vrlo zanimljivo ljeto, koje sam proveo tražeći nove nastavnike. Na natječaj za fiziku čak ih se mnogo javilo, oko 15 kandidata, no to je dvosjekli mač jer raditi u našoj školi nije lagan posao, traži puno zalaganja u radu s učenicima. Zato vrlo pažljivo odabiremo buduće nastavnike - tumači Dmitrović te ističe kako su odabrali sva tri nastavnika za fiziku, no treba proći zakonsku proceduru dok ne počnu raditi.

Dotad će, kao što i inače rade kad ostanu bez nastavnika, reorganizirati satnicu tako da "rupe" u nastavi popune nastavnici koji su u školi. Ima i drugih načina, da privremeno zaposle nastavnike kad "gori".

- Može se objaviti javni poziv ako ima dostupnih kolegica i kolega ili, primjerice, kontaktirati Prirodoslovno-matematički fakultet pa angažirati apsolventa fizike ili matematike na nastavničkom smjeru, kojeg možemo zaposliti kao nestručnu zamjenu na 60 dana. No novi je problem to što zadnje dvije-tri godine većina apsolvenata ima STEM stipendije za nastavnički smjer i, ako počnu raditi, gube stipendiju - tumači ravnatelj.

Dmitrović dodaje kako su STEM stipendije dobro rješenje za već ozbiljan problem nedostatka nastavnika. No, kako ističe, već smo "propustili vlak" za sustavno rješavanje tog problema.

- STEM stipendije pomažu, ali dok god mladi ljudi mogu otići u nešto drugo, otići će. Uz to, poduzete mjere dat će rezultate tek nakon određenog vremena. Prosjek godina nastavnika je oko 45 godina, a mladi iz područja fizike, matematike i informatike radije biraju rad u industriji. Tamo su im početne plaće veće od plaća koje će dobiti tek kao nastavnici savjetnici - zaključuje Dmitrović.

Plaće nisu dovoljno visoke

Na burzi rada HZZ-a trenutno je otvoreno više od 600 oglasa za učiteljice i nastavnike iz svih područja, od produženog boravka do već spomenutih fizike, matematike, ali i hrvatskog, engleskog, biologije, glazbene i tjelesne kulture... Traži se i puno asistenata u nastavi, odgojiteljica/odgojitelja, stručnih suradnika. Prosvjetni sindikati već dugo upozoravaju upravo na problem nedovoljne plaćenosti zaposlenih u nastavi, kao i na općenito vrlo loš stav javnosti prema njima. Sve to odbija mlade da uđu u sustav.

Zašto ne žele u škole, objasnila je jezgrovito ovogodišnja najbolja maturantica iz fizike i matematike, Pia Pilipović.

- Profesorske plaće nisu baš toliko velike. Posao je težak. Omjer plaće i truda nije toliko zadovoljavajući - komentirala je ljetos za "Dnevnik" Nove TV.

U ljetnom roku ove godine doslovce niti jedan student nije upisao nastavnički smjer iz matematike ili fizike na PMF-u. Struka već godinama upozorava kako će imati ozbiljne i dugoročne posljedice za cijelo društvo. No osim STEM stipendija za nastavničke smjerovce iz matematike, fizike i informatike, te povećanja plaća u prosvjetnom sektoru koje je još uvijek manje od ostatka javnog sektora, nema puno poboljšanja po tome pitanju.