Epidemija će očito galopirati cijelu jesen, vjerojatno i zimu. Možda će tek proljeće donijeti kraj ili barem predah. No ekonomske posljedice ove pošasti pritiskat će nas jako dugo. Ključna tržišta hrvatskog turizma - Njemačka, Britanija, Austrija, Italija, past će u recesiju.
Broj turista, potrošnja i ostali parametri još dugo neće dosegnuti predepidemijske razine. Alpske zemlje ove sezone očito mogu otpisati zimski turizam. Brojne profesije i cehovi doživjet će tešku krizu, mnogi i slom. Prema nekim procjenama, do polovice malih poduzeća u EU neće preživjeti. Socijalni sukobi već su se počeli prelijevati na ulice. Broj ljudi koji neće moći ispunjavati financijske obaveze rast će do neslućenih visina. Predvidive negativne posljedice možemo nabrajati još dugo, ali tu ćemo stati. Što bi moglo biti ohrabrujuće? To da smrtnost ipak nije onakva kakvom se činila na početku.
Milijarde ljudi shvatile su važnost zaštite pa će barijere postavljene pred virus - maske, distanca, sapun itd. - ograničiti dimenzije katastrofe. Pandemija će pridonijeti digitalnoj transformaciji gospodarstva, javnog sektora, sveučilišne zajednice, škola... Što kooperativnost i elastičnost vlada bude veća, to će posljedice pandemije biti manje.
Nažalost, države ovdje ne surađuju dovoljno. Možemo se nadati da će pandemija pridonijeti i ekološkom osvješćivanju čovječanstva. Sadnja nekoliko milijardi stabala koje gutaju velike količine CO2, poput sekvoja, mogla bi djelovati na jačanje ozonskog omotača i normalizaciju klime. .
Nakon svake velike kataklizme - ratova, elementarnih nepogoda, potresa - dolaze razdoblja obnove, pa i procvata. Stvar će djelovati po principu opruge - jednom snažno potisnute u stražnji položaj, kod otpuštanja iskaču žestoko naprijed.
Mi, naravno, nećemo iskoristiti tu šansu, ali uzdamo se u to da će velike zemlje našeg okruženja to učiniti, a onda ćemo se i mi ogrijati na njihovoj vatri. Samo, dotad treba izdržati.
