Nakon povišica novi pregovori, a sindikat ogorčen ponudom od 20€ mjesečno za topli obrok

Od 1. rujna više od 245 tisuća zaposlenika državne i javne službe može očekivati novu rujansku plaću s povišicom. Ovaj rast plaće rezultat je dogovora Vlade i većine sindikata krajem 2024., kada je dodatak kolektivnom ugovoru potpisan, a osnovica plaće za ovu godinu doživjela je već nekoliko povećanja, prvo u veljači, a sada ponovo tri posto, s 975,60 eura bruto na 1.004,87 eura bruto. Plaće s novom osnovicom isplaćuju se u listopadu.

Važno je napomenuti da obrazovni sindikati nisu prvotno pristali na dogovor, no Vlada je i za njih osigurala primjenu nove osnovice, čime se proširuje učinak povišice na sve djelatnike javnog sektora.

RANIJE SVE DOGOVORILI Od 1. rujna nova povišica za oko 250.000 Hrvata. Evo i koliko

Uz osnovicu, dogovorene su i dodatne pogodnosti: povećanje naknade za rad noću s 40 na 50 posto, što posebno veseli zdravstvene djelatnike i policiju, te povećanje jubilarnog dodatka s 240 na 300 eura neto. Otpremnina za odlazak u mirovinu također raste, s dvije osnovice na 2,5 osnovice. Prosječna povišica kreće se od 50 do 80 eura bruto, ovisno o radnom mjestu. Tako će učitelji i nastavnici s koeficijentom 2,01 dobiti 2020 eura bruto, docenti u znanosti oko 2914 eura, dok će liječnici specijalizanti s koeficijentom 2,81 imati 2823 eura. Medicinske sestre i tehničari prvostupnici dobit će s 1775 na 1829 eura bruto, a obični referent u ministarstvu tek 42 eura više.

U trećem tjednu rujna Vladu čekaju pregovori o revidiranju dodatka kolektivnom ugovoru, sindikati očekuju da će rasprava biti izazovna, ali prema dosadašnjem raspoloženju, rezultati možda neće biti spektakularni. Naime, sindikati nisu uopće optimistični. Ministar rada i socijalne skrbi Marin Piletić ponudio im je, kako je objavio Željko Stipić, šef sindikata Preporod, naknadu za topli obrok od 20 eura, naknadu za novorođeno dijete od 441 euro i povećanje terenskog dodatka s 20 na 30 eura.

- Sindikati pregovaraju za 2026. godinu, ali pesimističan sam. Vlada ne nudi ništa. Hrvatska prednjači kad je u pitanju inflacija i troškovi života, a nama je ponuđen topli obrok u iznosu od 20 eura mjesečno dok ostali imaju 100 eura. To vam je pet puta manje od drugih i znači da imamo manje od eura za obrok svakog dana. Neka si uzmu jedan euro pa da vide što se mogu pojesti za to- ljut je šef sindikata Preporod Željko Stipić. Dodao je da će u budućnosti puno više novca odlaziti na kupovanje oružja, a zdravstvo i obrazovanje će biti na udaru.

NAJVIŠA U ZRAČNOM PRIJEVOZU Prosječna plaća u lipnju 1444 €

- Sagledavajući sve to mi ne možemo biti optimisti, ponuda Vlade je uvredljiva. Nude 20 eura da popravi materijalni položaj- smatra Stipić. Naime, javne službe tražile su, kako je gore rečeno, topli obrok od 100 eura mjesečno, povećanje osnovice za 12 posto i uskrsnicu od 150 eura. Vladi je jedino prihvatljiv bio topli obrok i to peterostruko manji od traženog iznosa. Povećanje osnovice za 2026. uopće nije u igri.

Iva Šušković iz Sindikata državnih i lokalnih službenika namještenika Hrvatske (SDLSN RH) kaže da traže ono što je minimalno pošteno.

- Plaću dostojnu života, pravo na topli obrok, božićnicu, regres i otpremninu koja poštuje višegodišnji rad državnih službenika i namještenika i njihov doprinos službi. Tražimo kraj diskriminacije među sindikatima, jednaka prava za sve radnike, bez obzira tko ih zastupa! Zašto tražimo povećanje osnovice na 1.100 eura? Zato što je trenutna osnovica svega 975,60 eura bruto, a prosječna bruto plaća državnog službenika s visokom stručnom spremom iznosi tek oko 1.100 eura, što je samo 196 eura više od minimalne plaće u državi. Ljudi koji rade u sudovima, odvjetništvima, inspekciji, katastru, socijalnoj skrbi, poreznoj, zatvorskom sustavu, ministarstvina i drugim državnim tijelima kao i javnim službama više ne mogu preživjeti od svoje plaće- kaže Šušković te dodaje da SDLSN RH traži i pravo na otpremninu kod odlaska u mirovinu u visini prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj, uvećane 6, odnosno 10 puta, sukladno članku 21. stavku 2. i 3. Zakona o policiji.

- Vlada uporno odbija osigurati pravo na topli obrok pet eura dnevno, ( maksinalni neoporezivi iznos sukladno pravilniku o porezu na dohodak je 100 eura) dok SDLSN RH to pravo već godinama ugovara u stotinama jedinica lokalne i područne samouprave. Ako to mogu općine i gradovi zašto to ne može država?- kaže Šušković te dodaje da na kraju, jasno poručuju kako traže kraj diskriminacije među sindikatima.

- Prava iz Kolektivnog ugovora moraju vrijediti jednako za sve radnike, bez obzira kojem sindikatu pripadaju. Nepravedna praksa pogodovanja samo potpisnicima ugovora izravno krši načela jednakosti, zakonitosti i međunarodnih konvencija. Ovo nije samo borba za veću plaću ovo je borba za dostojanstvo, jednakost i pravdu- kaže Iva Šušković, predsjednjca SDLSN RH.