Možemo!: Minimalna plaća se mora usklađivati s inflacijom dva puta godišnje

Zastupnice stranke Možemo! u četvrtak su zatražile da se osnovna minimalna plaća računa prema košarici troškova života i da se minimalna plaća automatski usklađuje s inflacijom, dva puta godišnje, kao što se radi s mirovinama, jer se inače vrijednost minimalne plaće brzo gubi u inflaciji.

„Potpuno je neprihvatljiv prijedlog poslodavaca koji traže da se zamrzne rast minimalne plaće za ovu godinu jer ona mora rasti samim time jer rastu i troškovi života. To je i sama poanta minimalne plaće, da država štiti najniže plaćene radnike, da svojom plaćom mogu pokriti osnovne životne potrebe, naročito u ovako velikoj inflaciji. Hrvatska danas više ne može živjeti po modelu jeftine radne snage”, kazala je Jelena Miloš na konferenciji za novinare u Saboru. Taj model smo, kaže, skupo platili, on nas je doveo do masovnog iseljavanja radnika iz Hrvatske, do uvoza potplaćenih stranih radnika i do pada cijene rada za sve.

Minimalne plaće i plaće u Hrvatskoj, poručuje, moraju kontinuirano rasti, posebno u privatnom sektoru jer ako Hrvatska želi biti konkurentna, moramo hvatati korak sa susjednim zemljama poput Slovenije i dostizati prosjek plaća u EU.

STRAH OD INFLACIJE Plenković: Nećemo odgoditi podizanje minimalne plaće

Miloš je ponovila ključne zahtjeve njezine stranke koja traži da se minimalna plaća računa prema jasnoj i transparentnoj formuli, a ne da ovisi o volji ministra ili izbornim ciklusima, kako je sada često slučaj. Smatraju i da se osnovna minimalna plaća mora računati prema košarici troškova života, kao što to rade Slovenci koji svakih nekoliko godina računaju koliki su osnovni troškovi života za  kućanstva s nižim prihodima i minimalna plaća nikako ne može biti manja od toga. Mi takav model nemamo, a trebali bismo ga imati jer bi minimalna plaća trebala pružiti osnovnu socijalnu zaštitu, a ne da stvara tzv. siromaštvo na radu (in work poverty), apelirala je.

Tražimo, naglasila je, i da se minimalna plaća automatski usklađuje s inflacijom, dva puta godišnje, kao što se radi s mirovinama, jer se inače vrijednost minimalne plaće brzo gubi u inflaciji. 

Nisu plaće u javnom sektoru velike, nego su u privatnom niske

Miloš se osvrnula i na rast plaća općenito, kazavši da se ne slaže sa stavom da su plaće u javnom sektoru velike nego su, poručuje, u privatnom sektoru niske. Zapitala je zašto u čitavom nizu privatnih sektora koji su proteklih godina ostvarivali profite danas plaće nisu veće i zašto zaostaju za javnim sektorom. Iako ima poslodavaca koji teško posluju, naročito malih i mikro poduzetnika, ima i onih, ustvrdila je, koji jako dobro posluju i mogu, ali ne žele povećati plaće.

„Samo lani poslodavci iz privatnog sektora ostvarili su 8,8 milijardi eura neto dobiti, 12 posto više nego godinu prije i, prema podacima sindikata, u posljednjih pet godine, neto dobit poduzeća u Hrvatskoj porasla je za 112 posto, a plaća za 54 posto što znači da prostora za povećanje plaća ima. U telekomima, bankama, trgovačkim lancima i hotelijerstvu ubiru velike profite, isplaćuju rekordne dividende, a istovremeno u tim sektorima ljudi rade za minimalac ili na ispodprosječnim plaćama”, upozorila je. U čitavom nizu sektora postoji ekonomija pohlepe i tražimo da Vlada čvršće stane iza kolektivnog pregovaranja i podizanja plaća. Vlada mora konačno donijeti Akcijski plan za kolektivno pregovaranje koji je dužna prema EU Direktivi o minimalnoj plaći, prema kojem bi Hrvatska trebala proširiti pokrivenost kolektivnim ugovorima na 80 posto, a to je naročito važno za privatni sektor koji je lošije pokriven i gdje su plaće niže, zaključila je Miloš.

NOVA PRAVILA ZA PLAĆE Hoćete li stvarno moći vidjeti koliko vam kolege imaju plaću? Donosimo sve o novoj direktivi

Sandra Benčić se osvrnula na izjavu Andreja Plenkovića o stavu HUP-a o podizanju minimalca, ocijenivši da je 'u svom političko-anemičnom stilu reagirao kao da je društveni komentator, kao da on nije taj koji drži i sukno i škare, i koji ima i mrkvu i batinu da bi spriječio gomilanje ekstraprofita i tražio povećanje plaća u privatnom sektoru'.

On je taj koji to može, istaknula je. „Već smo nekoliko puta tražili da se za one koji su krizu iskoristili da ekstraprofitiraju uvede porez na ekstraprofit i svaki put smo bili odbijeni. I danas, nakon što to već četiri godine govorimo, Plenković se sjetio da zaista imamo inflaciju, da je ona domaća, a ne uvozna te da jedan dio generira privatni sektor koji koristi inflaciju da bi ekstraprofitirao”, kazala je. Dodala je i kako je premijer to samo konstatirao, ali nije ništa napravio.