Može li običan čovjek postati papa? Evo tko sve ima šansu za Svetu Stolicu: Bitne su tri stvari

Papa je poglavar Katoličke Crkve, a njegov izbor je važan i složen proces koji se odvija unutar Crkvene hijerarhije. Iako teoretski gotovo svaki katolički muškarac može postati papa, u praksi se papa gotovo uvijek bira među kardinalima, biskupima ili svećenicima, jer se od njega očekuje da ima značajno crkveno iskustvo i duhovno autoritet. Međutim, zakon dopušta da se papa izabere i izvan tih okvira, iako takav slučaj nije zabilježen već stotinama godina.

Prema Zakoniku kanonskog prava, svaki kršteni katolički muškarac može biti izabran za papu. Uz to, mora prihvatiti izbor, a ako izabrana osoba nije već biskup, mora biti zaređena za biskupa odmah nakon izbora, jer papa je ujedno i biskup Rima. U praksi, od 1378. godine, svi izabrani pape bili su kardinali, što znači da su već bili biskupi ili su odmah nakon izbora zaređeni za biskupe. 

Povijest pamti nekoliko slučajeva kada su za papu izabrani ljudi koji nisu bili kardinali prije izbora. Najpoznatiji primjer je papa Urban VI., koji je izabran 1378. godine. Urban VI. bio je nadbiskup Napulja, a prije izbora nije bio kardinal. Nakon što je izabran za papu, odmah je bio zaređen za biskupa, jer se papa mora smatrati biskupom Rima, a svaka osoba koja postane papa mora imati biskupski red. Urban VI. je bio posljednji papa koji nije bio kardinal prije izbora, a njegovo papinstvo također je bilo obilježeno napetostima unutar Crkve, uključujući tzv. Veliku zapadnu šizmu.

TKO JE LUIS ANTONIO TAGLE? 'Azijski Franjo' najveći je favorit za novog papu: Jako je blizak sa siromašnima, govori više jezika

Još jedan povijestni primjer je papa Celestin V. koji je izabran 1294. Celestin V. bio je pustinjak i monah, a nikada nije bio kardinal niti biskup. Bio je izabran zbog svoje svetosti, ali njegova vladavina bila je kratka, jer je abdicirao samo nekoliko mjeseci nakon izbora, što je izuzetno rijetko u povijesti papinstva.

Današnja praksa papinskog izbora temelji se na tome da osoba koja preuzima tu ulogu mora imati visoki stupanj teološke i pastoralne stručnosti. Stoga, iako je teoretski moguće da papa bude bilo koji kršteni katolik, stvarnost papinskog izbora već stoljećima favorizira kandidate koji su već u Crkvenoj hijerarhiji.

Izbor pape provodi se na konklavi, koju saziva kolegij kardinala. Pravo glasa imaju kardinali mlađi od 80 godina. Iako teoretski bilo koji kršteni katolički muškarac može biti izabran, u praksi se izbor ograničava na kardinale zbog njihove teološke i pastoralne stručnosti. ​

Tako će se i budući papini izbori vjerojatno održavati unutar užeg kruga kardinala i biskupa, jer Crkva traži od svog poglavara ne samo duhovnu čestitost, već i duboko razumijevanje izazova te već stoljećima favorizira kandidate koji su već u Crkvenoj hijerarhiji.