Želimo postići jednostavnu stvar, a to je da mladi razlikuju slobodu od jednog oblika ovisnosti i da roditelj prepozna trenutak kada tišina više nije nekakvo kućno blagostanje nego jedan oblik alarma, kažu
SABOR
Most: Svi nas znaju po borbi protiv korupcije, no borimo se i za kršćanske vrijednosti
Čitanje članka:
5
min
Klub Mosta najavio je u srijedu da će napraviti nacionalnu strategiju za slobodu mladih od ovisnosti od 2026. do 2030., a cilj je, kažu, stvaranje sustavnog okvira za prevenciju ovisnosti o drogama, alkoholu, Internetu, kocki te promicanje kulture zdravlja, sporta i zajedništva.
"Neki će nas poistovjetiti samo s borbom protiv korupcije - da, tu smo beskompromisni, ali se mi zalažemo i za obiteljske, kršćanske vrijednosti i sve one mjere koje će dovesti do blagostanja ljudi u Hrvatskoj, a ne životarenja. Jedna od inicijativa je i ova koju ćemo danas pokrenuti, a to je Nacionalna strategija borbe protiv ovisnosti o klađenju, kocki, drogi, društvenim mrežama, koje su danas pošast među mladima", izjavio je na konferenciji za medije u Saboru predsjednik Mosta Božo Petrov.
Dodao je kako je cilj vraćanje kulture zajedništva i stvarne slobode među mladima te im pokazati da bijeg od stvarnosti nije rješenje.
Ta strategija nije oblik borbe protiv tehnologije nego stavljanje čovjeka na prvo mjesto, rekao je Ante Kujundžić.
"Želimo postići jednostavnu stvar, a to je da mladi razlikuju slobodu od jednog oblika ovisnosti i da roditelj prepozna trenutak kada tišina više nije nekakvo kućno blagostanje nego jedan oblik alarma da se s djetetom nešto događa", dodao je.
Mostova strategija će obuhvatiti pet ključnih ciljeva: prevenciju i odgoj, što podrazumijeva promjenu pristupa od borbe protiv nečega prema gradnji osobne otpornosti, reintegraciju i podršku obiteljima, kroz zakonodavni okvir jačati kontrolu nad dostupnošću droga, alkohola i online kocke, digitalnu higijenu, tj zaštitu djece od ovisnosti o mobitelima, društvenim mrežama i videoigrama te sport i zajedništvo i ulaganje u rekreativne i volonterske programe za mlade.
Kako bi se to ostvarilo, nužno je povezivanje razna ministarstva, udruge, Crkvu i sportske zajednice, ističu iz Mosta.
"Kad govorimo o mladima i njihovoj budućnosti, tu nema stranačkih boja dresa, nego bi svi trebali zapeti i raditi na prevenciji, promicanju sporta, rekreacije, životu bez ovisnosti", dodao je Marin Miletić.
Cilj nije kontrolirati djecu, nego ih zaštititi, poručuju Mostovi zastupnici te najavljuju kampanju "Sloboda naše mladosti" diljem Hrvatske.
"U vremenu kada saborski zastupnici i gradonačelnici kažu kako se u njihovim gradovima šmrče kokain na tone, kada smo po svim parametrima najdeblja nacija na području EU i kada nam se samo jedan od petero učenika bavi nekim oblikom rekreacije, onda možemo reći da ono što se radi nije dovoljno i da ono što vladajući rade u promicanju sporta i prevencije ovisnosti nije dovoljno", naglasio je Miletić.
Mrak Taritaš i Orešković traže izmjenu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji
Zastupnice Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković uputile su u saborsku proceduru izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, s ciljem da zakon bude liberalniji a postupak dostupniji većem broju žena, upozorivši da je postojeći okvir restriktivan i zastario.
Ovaj put nećemo dopustiti da tema medicinski potpomognute oplodnje ostane izvan dnevnog reda, kao što je to bio slučaj u prošlom sazivu, poručila je zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš s konferencije za novinare u Saboru.
Mrak Taritaš je rekla da će, kada se steknu uvjeti, krenuti u prikupljanje 30 potpisa kako bi se rasprava otvorila na plenarnoj sjednici. „Želimo da se karte otvore i da se vidi što vladajući, HDZ i njihov partner DP, misle o ovom pitanju“, rekla je.
Pojasnila je da, prema sadašnjem zakonu, pravo na medicinski potpomognutu oplodnju imaju samo bračni i izvanbračni heteroseksualni parovi te samkinje, i to uz uvjet da im je liječenje neplodnosti bilo bezuspješno.
Isključene su žene u istospolnim zajednicama, a starosna granica je ograničena na 42 godine, dok je u većini zemalja EU-a postavljena na 50 godina. Ograničeno je i zamrzavanje spolnih stanica i zametaka, što je dopušteno samo u slučajevima medicinskog rizika.
„Predlažemo povećanje dobne granice, financiranje postupaka iz sredstava HZZO-a te pravo na postupak i za žene koje su u istospolnim zajednicama. Današnji zakon je nakaradan – žene materijal za oplodnju naručuju iz Danske ili Nizozemske i postupak rade doma jer ginekolozi to ne mogu raditi“, izjavila je Mrak Taritaš.
Dodala je da Hrvatska umjesto da ide prema liberalnom i otvorenom društvu, postaje „zatucana zemlja“.
Osvrnula se i na priziv savjesti, istaknuvši da se sve češće čuje kako liječnici i primalje odbijaju sudjelovati u porodima djece začete medicinski potpomognutom oplodnjom.
„Umjesto da idemo naprijed, vraćamo se unazad“, upozorila je.
Dalija Orešković (DOSiP) naglasila je da je zakon posljednji put mijenjan 2012. godine, unatoč velikom napretku medicine.
„HDZ od ovih tema bježi, a nakon koalicije s DP-om bježat će još više. Crkva ima prevelik utjecaj na zdravstvene politike, a vjera ne bi smjela propisivati uvjete za rješavanje osobnih zdravstvenih problema žena i obitelji. Želimo moderno, progresivno društvo, a ne ono zarobljeno u prošlom vremenu“, poručila je.
Zastupnice su zaključile da će inzistirati na raspravi o izmjenama zakona i da će vladajući morati zauzeti jasan stav.
Sabor: U 2026. planirano 315 statističkih aktivnosti
Državni zavod za statistiku (DZS), zajedno s drugim nositeljima službene statistike, planira u 2026. godini provesti ukupno 315 statističkih aktivnosti, za što je ukupno predviđeno utrošiti 45,6 milijuna eura, rečeno je u srijedu u Saboru u raspravi o planu statističkih aktivnosti. Za 2026. godinu planirana je provedba ukupno 315 statističkih aktivnosti, od toga će DZS provesti 261 (83 posto) statističku aktivnost, dok će ostalih 17 posto statističkih aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, iznoseći prijedlog Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti RH za 2026. godinu.
Dodao je kako je u plan statističkih aktivnosti uvršteno 14 novih aktivnosti, od kojih će 12 provesti DZS, a druge dvije Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Dvije iz područja kulture se ukidaju jer su zamijenjene proširenjem postojećih aktivnosti.
Neke od novih aktivnosti su: statistika migracija na tromjesečnoj dinamici, statistika smrtnih slučajeva uz toksikološku analizu , procjena pokazatelja siromaštva na nižim teritorijalnim razinama i istraživanje upotrebe pesticida.
Financijska sredstva za provedbu plana u iznosu od 45,6 milijuna eura sadržana su u državnom proračunu, odnosno proračunima nositelja službene statistike, Hrvatske narodne banke te drugim izvorima sredstava, istaknuo je državni tajnik Župan.
Na provođenju plana statističkih aktivnosti bit će uključeno ukupno 500 ljudi, odgovorio je državni tajnik na pitanje Darka Sobote (HDZ).
Saborski zastupnici jednoglasno su podržali predloženi plan, pri čemu ih je zanimalo praćenje podataka o određenim pitanjima.
Svi podatci o rastu plaća i mirovina transparentni i javno objavljeni
Marijana Puljak (Centar) kazala je da nedostaje statistika, primjerice o platformskom radu, o dostupnosti stanovanja i mentalnom zdravlju djece i mladih.
Jelenu Miloš (Možemo!) zanimalo je pak zašto DZS ne objavljuje podatke o jedan posto najviših plaća u Hrvatskoj, a Ivanu Marković (SDP) zašto nema sustavnog praćenja utjecaja demografskih mjera.
Ono što DZS objavljuje usklađeno je sa zahtjevima Eurostata, nema uvida u jedan posto, ali ima u 10 posto najvećih plaća, a kada je riječ o demografiji, podatci DZS-a posljednje tri godine pokazuju pozitivan saldo, porast broja stanovništva, odgovorio je Župan.
Osim toga, potvrdio je konstataciju Josipa Borića (HDZ) da se smanjio broj osoba koje su u riziku od siromaštva.
„Naravno da je manje i to pokazuju službeni podaci DZS-a, prošle godine došlo je do promjene u metodologiji na razini EU-a te već u ovoj godini očekujemo daljnje sniženje postotka ljudi u riziku od siromaštva”, kazao je Župan.
Istaknuo je i kako su svi podatci o rastu plaća i mirovina transparentni i javno objavljeni na internetskim stranicama, odgovorivši Miri Totgergeliju (HDZ) koji je rekao kako se u saborskim raspravama često ne vjeruje tim podatcima i govori da je inflacija pojela rast plaća i mirovina.
Kako napreduje Središnji registar stanovništva koji će zamijeniti dosadašnji Popis stanovništva, zanimalo je Borisa Lalovaca (SDP), na što je državni tajnik poručio da uspostava ide planiranom dinamikom i da bi sredinom iduće godine trebao biti u funkciji.
U raspravi je istaknuta i prednost korištenja modernih tehnologija u provedbi statističkih aktivnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
