Sutra Europa možda više neće biti europska, čak će postati i crna, jer postoje milijuni koji žele ući, upozoravao je Gaddafi.
Misteriozni letovi iz Libije u Bjelorusiju. Hoće li Putin stvoriti novu migrantsku krizu?
Vladimir Putin, čini se, udružio se s libijskim ratnim zapovjednikom Khalifom Haftarom koji kontrolira velik dio istočne Libije kako bi stvorio novu migrantsku krizu u Europskoj uniji, piše Telegraph. Europska komisija bilježi porast broja letova između Bengazija i Minska.
Slična kriza dogodila se u ljeto 2021. godine kada su deseci tisuća potencijalnih tražitelja azila dobili pomoć preko granica Bjelorusije, što su dužnosnici upozorili da je ruski pokušaj destabilizacije EU-a. Tada su javnost zaokupirale pogranične napetosti Poljske i Bjelorusije te optužbe Varšave da Aleksandar Lukašenko namjerno dovodi migrante na poljsku granicu. Iz kampova su migranti navodno dobivali savjete od bjeloruskih dužnosnika o tome kako prijeći granicu neopaženo. Analitičari tvrde da je to bilo organizirano u koordinaciji s Putinom kako bi se pažnja skrenula s gomilanja njegovih snaga na granicama s Ukrajinom, uoči invazije u veljači 2022. godine.
- Pratimo nedavne letove na relaciji Minsk–Bengazi koje obavlja Belavia Airlines. Učestalost i priroda tih letova, osobito u kratkom vremenskom razdoblju, izazivaju sumnje na moguću koordinaciju ili poticanje nepravilnih migracijskih tokova - rekao je dužnosnik Europske komisije za The Telegraph. Prema otvorenim izvorima koje je pregledao The Telegraph, posljednjih mjeseci zabilježen je nagli porast broja letova između libijskog grada i bjeloruske prijestolnice, koje obavlja nacionalni avioprijevoznik.
Nakon što je pokrenuo najkrvaviji sukob od Drugog svjetskog rata, ruski predsjednik naredio je niz hibridnih napada na zemlje NATO-a i EU-a koje podupiru obranu Kijeva. U prvih sedam mjeseci ove godine, EU je zabilježila oko 5.000 ilegalnih prelazaka na svojim istočnim kopnenim granicama.
Rušio je Gaddafija
U fragmentiranoj i rasturenoj Libiji Khalif Haftar je jedan od najmoćnijih lokalnih vladara. Trenutačno je zapovjednik Libijske nacionalne vojske (LNA) sa sjedištem u Tobruku. Godine 2015. imenovan je zapovjednikom oružanih snaga lojalnih izabranom zakonodavnom tijelu, libijskom Zastupničkom domu.
De facto je vladar istočnog dijela Libije od 2017., upravljajući regijom kao vojnom diktaturom pod LNA. Muameru Gaddafiju pomogao je stići na vlast u državnom udaru 1969. i s vremenom je postao jedan od nautjecajnijih zapovjednika u libijskoj vojsci. Haftar je sudjelovao u čadsko-libijskom ratu (1978.–1987.), a 1986. godine unaprijeđen je u glavnog zapovjednika libijske vojske u Čadu, sve do 1987., kada su ga zarobile čadske snage. Njegovo zarobljavanje predstavljalo je veliki udarac Gaddafijevim ambicijama u regiji i ozbiljno narušilo njegov ugled.
Dok je bio u zarobljeništvu, Haftar je zajedno s grupom časnika osnovao pokret s ciljem svrgavanja Gaddafija. Oko 1990. godine pušten je u okviru dogovora s vladom Sjedinjenih Američkih Država. Potom je gotovo dva desetljeća proveo u SAD-u, gdje je živio u Langleyju, Virginiji, i stekao američko državljanstvo. Sudjelovao je u rušenju Gaddafija 2011. godine tijekom Arapskog proljeća
Libija i migranti
Libija je upravo tijekom vladavine Gaddafija postala poznata kao brana i zid koji je dijelio migrante iz subsaharske Afrike i Europe. Europa je 2010. godine brzo napredovala u normalizaciji odnosa s Gaddafijem zbog nafte, brojnih dugovanja koje su imali prema Libiji, ali i kontroli priljeva migranata.
- Sutra Europa možda više neće biti europska, čak će postati i crna, jer postoje milijuni koji žele ući. Koja će biti reakcija bijelih i kršćanskih Europljana suočenih s ovim naletom gladnih i neupućenih Afrikanaca... ne znamo hoće li Europa ostati napredan i ujedinjen kontinent ili će biti uništena, kao što se dogodilo za vrijeme barbarskih invazija - upozoravao je Gaddafi.