Ministarstvo Damira Habijana platilo 160.875 eura za softver koji lažira podatke optuženima

Dvije objavljene odluke Visokog kaznenog suda objavljene ovaj tjedan u kojima su osobni podaci optuženika, konkretno Zvonimira Šostara i optuženih u aferi Suhi led, te Branimira Glavaša i ostalih, optuženih za ratni zločin, anonimizirani tako da su im izmišljeni novi inicijali, šokirali su javnost i unijeli pravu pomutnju.

Riječ je, kako smo pisali, o novom softveru Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, nazvanom Anon, koji od 1. siječnja ove godine anonimizira sve sudske kojima se postupak dovršava. To je programsko rješenje stajalo 160.875 eura s PDV-om i plaćeno je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U najavama nije bilo previše govora o tome na koji će način sustav na bazi umjetne inteligencije anonimizirati podatke, a kako su službenici to dosad "ručno" radili ispuštanjem podataka očekivalo se kako će se ista ili slična praksa nastaviti i ubuduće.
No, ministarstvo koje vodi Damir Habijan odlučilo je da će njihov softver zamjenjivati (lažirati) osobne podatke optuženika izmišljajući nove, nasumične podatke i inicijale! 

ANONIMIZIRANE ODLUKE Zaživio portal Tražilica sudskih odluka. Ministar Habijan: Cilj je pravosuđe učiniti učinkovitijim

- Radi obveze zaštite osobnih podataka u sudskim se odlukama anonimiziraju imena, prezimena i nadimci fizičkih osoba te zamjenjuju nasumično odabranim velikim slovima (npr. H, HA, HAG), pri čemu algoritam bira nasumične inicijale te uvijek iznalazi novu kombinaciju za novu osobu, a anonimizirani podaci se kroz cijeli tekst sudske odluke koriste u jednakom obliku - pravdaju se iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Način anonimizacije, objave i pretraživanja anonimiziranih sudskih odluka propisan je posebnim Pravilnikom koji je, navode, donesen uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U tom se Pravilniku doslovno navodi da se anonimizacijom "vrši zamjena ili ispuštanje dijelova teksta zbog poštivanja pravila o zaštiti osobnih podataka."

Zašto su se onda odlučili na "zamjenu" umjesto ispuštanja kad se, na ovakav način, pod krinkom zaštite osobnih podataka, osobni podaci u objavljenim objavama zapravo fabriciraju?!

Iz ministarstva kažu kako je Pravilnik donesen na temelju izmjena Zakona o sudovima, koji je propisao anonimizaciju i poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka. No, GDPR uredba ne odnosi se na kaznene postupke. Već je prije nekoliko godina bilo pokušaja da se imena i prezimena osoba protiv kojih se vode postupci anonimiziraju pisanjem inicijala, pravih ne lažnih, no zbog pritiska javnosti od toga se odustalo.

Iz ministarstva se brane kako se "javnom objavom sudskih odluka osigurava dostupnost njihovog sadržaja radi ostvarivanja javnosti i transparentnosti rada sudova, omogućavanja kontinuiranog pristupa informacijama o radu sudova te jačanja povjerenja javnosti u sudbenu vlast". 

Teško je shvatiti kako transparentnosti sudova i pravosuđa doprinosi skrivanje identiteta javnih osoba pravomoćno osuđenih u javnim postupcima za kaznena djela, koja su od interesa javnosti, u kojima su javno objavljene presude i to zamjenom (lažiranjem) podataka.

Nakon stupanja na snagu Lex AP-a prošle godine čini se da je ovo samo još jedan korak prema dodatnom zatvaranju pravosuđa javnosti.