Ministar će zaraditi, meso neće poskupjeti, ali uvozit ćemo ga više. Svinjogojci: 'Strah nas je'

U nevjerici smo i zabrinuti zbog toga što se afrička svinjska kuga probila i na farmu Belja jer oni imaju rigorozne mjere zaštite. Nadam se da će ministarstvo komunicirati kako se dogodio ulazak virusa, jer ako se dogodilo njima, onda smo možda svi nešto previdjeli u sigurnosnim protokolima. Nadamo se i da će ove mjere obuzdati daljnje širenje - kaže nam Goran Jančo, svinjogojac i predsjednik Svinjogojske udruge Osječko – baranjske županije.

U subotu je potvrđena Afrička svinjska kuga na farmi Belja u Sokolovcu koja ima skoro 10.000 svinja, te na farmi u Nemetinu s 1600 svinja. Prvi puta u dvije godine se virus probio na takve velike farme jer je dosad uglavnom pogađao male uzgajivače. Velike farme se zaista pridržavaju svih rigoroznih protokola i imaju propisane mjere protiv bolesti. Sve svinje će biti eutanazirane. Hodogram će se definirati danas na sjednici kriznog stožera kojim presjeda ministar poljoprivrede David Vlajčić.

Dosad je u dvije godine ubijeno više od 41.000 svinja, a s novim eutanazijama će brojka doći do pet posto svih svinja u Hrvatskoj. Hoće li nakon ovoga i širenja kuge, građani jesti više uvozne svinjetine i hoće li njena cijena rasti?

- Neće biti nestašica zbog svinjske kuge jer ionako puno toga uvozimo. Mi smo premalo tržište da bi poremećaj kod nas utjecao na tržište i cijene na europskim burzama. Prerađivači i otkupljivači se vode upravo tim cijenama, a svinjetina je prošli tjedan dodatno pala. Tako da ne očekujemo niti rast cijena - kaže Jančo.

Prosječna cijena kilograma svinjetine u veleprodaji je oko dva eura, objavila je prošli tjedan Europska komisija u svom izvješću. Upravo dva eura dobivaju i uzgajivači svinja kojima su svinje ubijene zbog virusa. Ako je jedna svinja na farmi Belja prosječno teška 100 kilograma, za njih 10.000 bi trebali dobiti odštetu oko dva milijuna eura. Naravno, ako su svinje veće i odšteta će biti viša. Ali osim same odštete, proizvođači su u problemu jer se svi objekti moraju nekoliko puta dezinficirati i u njima se određeno vrijeme ne smiju uzgajati svinje, a to prekida proizvodnju na par mjeseci. Belje koje je sada u sastavu Podravke kaže da su poduzeli sve mjere zaštite, ali da se virus ipak probio. Uvode dodatne biosigurnosne protokole za zaštitu.

- Tvrtka će imati gubitke u isporuci tovljenika, a unutar definiranih zona zaštite i zona nadziranja očekujemo otežane isporuke ostalih kategorija svinja -poručili su iz Belja.

Ivan Janković iz Gundinaca kod Slavonskog Broda tovi svinje za potrebe Belja. U svojoj farmi trenutačno ima oko 1400 komada svinja.

-Kod nas je za "sada" stanje dobro, svinjska kuga nas je zaobišla i zahvatila je područje Baranje. No, nikada se ne zna kada može doći. I do sada smo u našoj farmi poštivali bio sigurnosne mjere, svinjama nitko osim mene i radnika ne ulazi. Ne dopuštam nikome da ulazi na farmu jer tu nema što raditi. Znao sam ponekad neke od poljoprivrednih strojeva parkirati blizu farme, sada ni to ne radim I ovo što se dogodilo u farmama Belja mislim da je posljedica ljudskog faktora. Mislim da ih je tamo zaposleno dvadesetak ljudi, ali nikad ne može iskontrolirati sve koju ulaze, mada su potpisali ugovor da neće držati svinje kod kuće i ulaziti u druge farme. Tamo su zaista velike mjere zaštite sve se kontrolira, imaju veliki laboratorij, dezinfekcije, ali eto to se dogodilo. Mislim da na tržištu neće doći do nestašice svinjskog mesa, niti poskupljenja istog. Europa je puna svinjskog mesa, zemlje poput Nizozemske, Danske, Njemačke i Španjolske ne znaju kuda će sa svojom svinjetinom. Kina je uvela neke carine - kaže Janković.

Ministar Vlajčić, ali i osječko-baranjska županica Nataša Tramišak su za širenje svinjske kuge po županiji okrivili vlasnike koji su ih ilegalno uvozili i premještali. Jančo kao predsjednik udruge svinjogojaca u to baš i ne vjeruje.

- Teško da bi netko mogao prevesti ilegalno živu životinju preko granice, a svi s kojima sam okružen se striktno pridržavaju mjera. Mislimo da je problem s divljim svinjama. Ne zna se koliko ih je uginulo po šumama, a one rade i štete po usjevima i ako je zaražena svinja bila u polju kukuruza, vlasnik to ne može znati kada ide u berbu - zaključuje.

Usmrćivanje, odvoz i uništavanje 11.600 svinja s farme Belja i farme u Nemetinu će biti veliki i zahtjevan logistički posao.

Jedina tvrtka koja se bavi odvozom i neškodljivim zbrinjavanjem trupala u svom pogonu je Agroproteinka iz Sesveta, a oni imaju i ugovor o koncesiji s državom. Prema službenim podacima, država je već u osam mjeseci ove godine Agroproteinki isplatila 4,6 milijuna eura, a iznos se skoro u potpunosti odnosi na isplate Ministarstva poljoprivrede za zbrinjavanje životinjskih lešina. Agroproteinka je tvrtka u većinskom vlasništvu obitelji HDZ-ova ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Sam ministar u njoj ima udio od 20,56 posto, a svake godine mu od dobiti na račun sjednu stotine tisuća eura. Prije dvije godine je i kažnjen jer tu dividendu godinama nije prijavljivao u imovinsku karticu iako je imao jasni naputak Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Lani je, primjerice, tvrtka isplatila dobit od 3,5 milijuna eura. To znači da je ministru na njegov račun od toga sjelo 719.600 eura.

Početkom godine su 24sata objavila detalje ugovora Ministarstva poljoprivrede i Agroproteinke. Za svaki kilogram zbrinutog trupla dobiju 0,36 eura (19 centi za skupljanje i odvoz, a 17 centi za svaki kilogram koji spale). Ako pretpostavimo da je svaka svinja s ove dvije farme prosječno teška 100 kilograma, dolazimo do mase od 1,16 milijuna kilograma koje će zbrinuti Agroproteinka. Po navedenoj cijeni, to bi im trebalo biti plaćeno gotovo 418.000 eura. Lani je iz proračuna tvrtki bilo isplaćeno 7,2 milijuna eura, u 2023. godini 7,8 milijuna eura. Rekord drži 2020. godina kada im je isplaćeno 8,15 milijuna eura.

Smrtonosna je za svinje, ali ne i za ljude

Afrička svinjska kuga posljednjih godina širi se Hrvatskom i stvara ogromne gubitke stočarima. Radi se o virusnoj bolesti domaćih i divljih svinja koja se iznimno brzo prenosi i gotovo uvijek završava uginućem životinje.

1. Je li afrička svinjska kuga opasna za ljude?

Ne, ni na koji način. Virus afričke svinjske kuge zaraziti može isključivo svinje. Ljudi ne obolijevaju, a bolest se ne prenosi ni konzumacijom mesa, ni dodirom sa zaraženom životinjom. Dakle, čak i ako bi meso bilo zaraženo virusom, ono ne predstavlja nikakvu prijetnju ljudskom zdravlju. Jedina opasnost za ljude je ekonomska jer stočari gube stada, a država milijune zbog eutanazije i zabrane prometa svinja i svinjskog mesa.

2. Kako se bolest širi među svinjama?

Virus je iznimno otporan i može preživjeti tjednima pa čak i mjesecima u mesu, kobasicama, salami, koži ili uginulim životinjama. Zaražene svinje prenose virus međusobnim kontaktom, ali širenje je moguće i preko hrane, vode, alata, vozila, pa čak i putem obuće i odjeće ljudi koji su bili u dodiru s kontaminiranim materijalom. Divlje svinje posebno su problematične jer slobodno lutaju šumama, prelaze granice i na taj način virus prenose na ogromna područja.

3. Koji su simptomi bolesti kod svinja?

Kod zaraženih svinja bolest se obično razvija naglo. Životinje dobiju visoku temperaturu, odbijaju hranu, postaju apatične i slabe. Uočljive su promjene na koži, crvenilo ili modrice na ušima, trbuhu i nogama. Često se javljaju povraćanje, proljev i otežano disanje. Svinje mogu uginuti unutar nekoliko dana od pojave simptoma, a smrtnost je gotovo stopostotna.

4. Postoji li cjepivo ili lijek protiv bolesti?

Nažalost, ne. Trenutačno ne postoji nikakvo učinkovito cjepivo ni lijek. Jedina mogućnost su stroge mjere kontrole. Ako se bolest potvrdi, eutanaziraju se sve svinje na zaraženom gospodarstvu, a uvodi se karantena i dezinfekcija prostora.

5. Kako se poljoprivrednici i građani mogu zaštititi?

Prevencija je ključ. Poljoprivrednici moraju provoditi biosigurnosne mjere: ne hraniti svinje pomijama ni ostacima hrane životinjskog podrijetla, redovito dezinficirati obuću i opremu, ne dopustiti ulazak neovlaštenih osoba u svinjce i spriječiti kontakt domaćih svinja s divljima. Lovci su dužni pažljivo postupati s odstrijeljenim divljim svinjama, pravilno zbrinuti otpad i dezinficirati opremu. Građani koji putuju iz inozemstva ne bi smjeli unositi proizvode od svinjskog mesa u Hrvatsku.

6. Koje su posljedice afričke svinjske kuge za gospodarstvo i zajednicu?

Afrička svinjska kuga može izazvati ogromne ekonomske gubitke. Zaražene farme moraju odmah uništiti cijela stada, a država uvodi stroge zabrane prometa svinja i svinjskog mesa. To znači nestanak prihoda za stočare, rast cijena mesa na tržištu i poremećaj opskrbe hranom. Također, bolest utječe na društvo jer izaziva paniku među poljoprivrednicima i može dovesti do gubitka radnih mjesta u stočarstvu i prerađivačkoj industriji.