Kolinda je sjedila na čelu stola jer je vrhovna zapovjednica

Premijer Zoran Milanović kasnio je na sjednicu Vijeća za obranu koja se održava na Pantovčaku pa je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila početi sastanak bez Milanovića. 

Milanović je kasnije došao i doslovno "uletio" na Pantovčak i pri tome je s nekim razgovarao na mobitel. Kad je stigao upitao je zašto predsjednica sjedi na čelu stola. 

Na čelu stola

Prema zakonu spomenutim Vijećem zajednički predsjedavaju šef vlade i predsjednica države.Ta činjenica i određuje raspored sjedenja: dvoje čelnika trebalo bi, dakle, sjediti jedno nasprot drugom ili na različitim krajevima konferencijskog stola. Time se, zapravo, suptilno sugerira podjela odgovornosti i podjednaka važnost ljudi koji su na čelu države i vlade.

Kako piše Telegram, protokol Vlade stoga je, prije početka sjednice Vijeća za obranu, sugerirao ljudima iz Ureda predsjednika da se drže tih pravila koja su, usuput rečeno, poštovana za mandata Stipe Mesića i Ive Josipovića. No, iz Ureda predsjednice samo su slegnuli ramenima i kazali da su dobili takva uputstva iz kabineta predsjednice države jer je ona vrhovna zapovjednica.

Dakle, raspored sjedenja je ostao isti, s Grabar-Kitarović na čelu stola, s predviđenim mjestom za premijera u redu stolaca s njezine lijeve strane. Kako Milanović ne bi slučajno sjeo sučelice predsjednici, na drugi kraj stola, njezin protokol blokirao je to mjesto velikim platnom za video prezentaciju.

Razgovaralo se o izbjegličkoj krizi

Tema razgovora je bila granični prijelaz Bajakovo. Podsjetimo, Hrvatska je zatvorila taj granični prijelaz za teretna vozila što je izazvalo burnu reakciju Srbije. 

Milanović je na sastanak kasnio jer je navodno razgovarao sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

Dvojica premijera usuglašavali su i stajališta o rješavanju izbjegličke krize koja će zastupati u srijedu na sastanku Europskog vijeća.

Vijeće za obranu na  sjednici je podržalo prijedlog Plana obrane RH, te će isti biti upućen u proceduru donošenja. 

Riječ je o temeljnom dokumentu iz područja obrane kojeg Republika Hrvatska nije imala još od svog osamostaljenja. Uz postojeće dokumente donesene u protekle dvije godine - Strateški pregled obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, donošenjem Plana obrane zaokružio bi se paket od tri temeljna dokumenta iz područja obrane. 

Njime se definira funkcioniranje države i društva u stanju neposredne ugroženosti i u ratnom stanju. Usklađuju se nacionalna rješenja u području kriznog planiranja s NATO sustavom odgovora na krize. Također, Planom obrane detaljno se definira i razjašnjava uloga civilnih nositelja obrambenih priprema i pravnih osoba posebno važnih za obranu.

Ono što je važno, Plan obrane može biti i model i osnova za uspostavu cjelovitog nacionalnog sustava odgovora na krize.