Kako će izgledati cijela godina, očekujte da će Vlada negdje u prvom ili drugom tjednu rujna izaći s novim projekcijama, rekao je Zdravko Marić. Dosad najveći pad bio je 8,8 posto u prvom tromjesječju 2009. godine
PRVI PAD OD 2014.
Marić očekuje veći kvartalni pad BDP-a nego tijekom krize 2009.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da se očekuje da će u drugom tromjesečju ove godine biti zabilježen veći pad BDP-a od najvećeg zabilježenog tijekom globalne financijske krize.
U petak se očekuje objava izvješća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o bruto domaćem proizvodu (BDP) u drugom tromjesečju, a odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade, Marić je rekao da se očekuje da će kvartalni pad biti i veći od onog za vrijeme zadnje financijske krize.
- Kako će izgledati cijela godina, očekujte da će Vlada negdje u prvom ili drugom tjednu rujna izaći s novim projekcijama - najavio je Marić.
Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize, a šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini.
Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.
Marić: Hrvatska četvrta ili peta po visini sredstava iz programa SURE
Marić je novinarima rekao i da smatra da su svi svjesni koliko je država izdašno poduprla gospodarstvo kroz mjere za očuvanje radnih mjesta, no da se to ne može raditi unedogled.
Paralelno s time, otvaraju se novi programi, pa je tako prije dva dana odobren program SURE, kojim će se najvjerojatnije financirati mjera skraćenog radnog vremena za zaposlenike.
Naime, Europska komisija prije dva dana predložila je Europskom vijeću da se za očuvanje radnih mjesta u 15 zemalja EU-a odobri ukupno 81,4 milijarde eura povoljnih zajmova, od čega bi Hrvatska u sklopu instrumenta SURE trebala dobiti milijardu eura.
Marić napominje da se dobiveni iznos treba gledati u odnosu na postotak u ukupnom BDP-u i broj zaposlenih u pojedinoj zemlji, pa je tako Hrvatska četvrta ili peta po visini odobrenih sredstava.
Dodaje i da je Hrvatska prošla još bolje kada je u pitanju europski plan oporavka, gdje je u samom vrhu po pitanju namijenjenih sredstava. "To je stvarno veliki uspjeh svih onih koji su u tome sudjelovali, poglavito predsjednika Vlade", ocijenio je Marić.
Naime, Hrvatska će iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), programa oporavka Europe od pandemije koronavirusa, na raspolaganju imati 9,4 milijarde eura, od čega nešto više od 5,9 milijardi otpada na bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi su zajmovi. Međutim, Marić ističe da predstoji veliki izazov kako što veći iznos što brže i efikasnije povući.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
