Ostaje da se uz represivne mjere započnu veći koraci u edukaciji, jer represija, pa ni preventivna ni strogo kaznena, nije rješenje na duge staze
DO KOLOVOZA 179 POGINULIH
Manje nesreća na cestama ove godine: Prvi put ispod 300
Iz u ponedjeljak objavljene MUP-ove dnevne statistike o broju poginulih u cestovnome prometu razvidno je kako se višemjesečni trend smanjenja broja smrtnih slučajeva na hrvatskim cestama nastavio - sa zadnjim danom kolovoza zaustavio se na 179 poginulih u prvih osam mjeseci! To je 41 slučaj manje nego lani u istome razdoblju (220) i 38 manje nego 2017. (217).
Značajno je i što je u špici sezone, kada je na cestama bilo više vozila nego ikada dosad, nastradalih sudionika bilo najmanje u nizu posljednjih godina – u kolovozu 26 spram 44 lani i 42 u 2017. godini, te u srpnju 24 spram 32 lani i 39 u 2017. godini. Moglo se taj trend prepoznati i u svim prethodnim mjesecima osim siječnja i lipnja.
Kamere i izmjene Zakona
Čini se da je represija učinila svoje - svakodnevne i izvanredne pojačane vikend-kontrole prometne policije, postavljanje novih kamera za nadzor prometa i brzine i osobito od 1. kolovoza važeće izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Samo se nadamo da se neće ostvariti ono što je rekla Ljiljana Mikuš, potpredsjednica Hrvatskoga psihološkog društva, kako povećanje novčanih kazni za prometne prekršaje ima kratkotrajan učinak, jer se s vremenom ljudi na njih naviknu, a u slučaju počinjenja prometnih prekršaja, posebice ako su njihove posljedice prometne nesreće, bilježi se povećanje broja počinitelja koji bježe s mjesta nesreće ili na drugi način pokušavaju izbjeći sankcije.
Ostaje da se uz represivne mjere započnu veći koraci u edukaciji, jer represija, pa ni preventivna ni strogo kaznena, nije rješenje na duge staze. A Hrvatska, prema službenoj statistici, ima 7,7 nastradalih na 100 tisuća stanovnika, europski prosjek je pet poginulih, a države poput Velike Britanije i skandinavskih zemalja imaju tri smrtno stradale osobe na 100 tisuća stanovnika.
Ove godine prvi put manje od 300 poginulih
Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnoga prometa MUP-a, potvrdio je kako se samo represijom neće postići željeni učinak pa u MUP-u kombiniraju preventivno-represivne mjere da bi se postigao cilj. Naveo je kako su ciljevi da 90 posto vozača poštuje ograničenje brzine, da uporaba sigurnosnoga pojasa bude 98 posto te da se smanji udjel prometnih nesreća koje su uzrokovali alkoholizirani vozači, kao i broj najteže stradalih u prometu.
Podsjetimo, u 1989. u prometu je u nas poginulo čak 1360, lani 317 sudionika, a ove godine bi ih prvi put u povijesti moglo biti manje od 300. No to je daleko od cilja da se broj poginulih osoba u prometnim nesrećama smanji 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, na 213 poginulih osoba na kraju 2020., kada istječe Nacionalni program.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
