Možemo se pitati o kakvome identitetu govorimo kad je temeljno ljudsko dostojanstvo pogaženo svođenjem djeteta na proizvod po narudžbi, a žene na utrobu za iznajmljivanje, rekao je nadbiskup Dražen Kutleša
NADBISKUP SE NE SLAŽE
Kutleša napao Ustavni sud jer je dijete koje je rodila surogat majka dobilo rodni list
Čitanje članka:
1
min
U Velikom Kaptolu održan je u petak tradicionalni molitveni doručak Sisačke biskupije u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve, a glavni predavač bio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, koji je govorio o savjesti i općem dobru u vrijeme antropološke krize.
Kutleša je poručio kako ne govori kao politički analitičar niti nositelj ikakva političkog programa, nego je upozorio na antropološku krizu, istaknuvši da gubitak istine o čovjeku vodi relativizmu i gubitku kriterija dobra i zla.
Demonstraciju kratkog spoja ljudskih prava imali smo u nedavnome slučaju odluke Ustavnoga suda, koja je otvorila put surogat-majčinstvu, premda je ono u Hrvatskoj izrijekom zabranjeno, ustvrdio je.
"Odluku matičara da odbije upis djeteta s neistinitim podacima o porijeklu tj. o biološkim roditeljima, Ustavni sud osporio je pozivanjem na djetetovo pravo na identitet. Možemo se pitati o kakvome identitetu govorimo kad je temeljno ljudsko dostojanstvo pogaženo svođenjem djeteta na proizvod po narudžbi, a žene na utrobu za iznajmljivanje“, upozorio je nadbiskup.
U središtu izlaganja bila je zaštita ljudskoga života od začeća do prirodne smrti, uz kritiku pobačaja, eutanazije i surogat-majčinstva, koje je opisao kao znakove kulture koja vrijednost života mjeri korisnošću.
Posebno je istaknuo važnost obitelji utemeljene na braku muškarca i žene, kao temeljne stanice društva i preduvjeta demografske i društvene obnove.
Kutleša je naglasio da se ključna pitanja društva - od mira i političke kulture do demografije, obitelji i zaštite života, uvijek vraćaju na pitanje savjesti rekavši kako Katolička Crkva u javni prostor ne unosi političke programe niti traži privilegije, nego želi pridonijeti formaciji osoba i obnovi moralnih temelja društva.
„Katolička Crkva ne nudi savršeno društvo na zemlji, ali nudi najrealističniji put prema društvu koje je ljudskije, pravednije i otpornije na krize. Zato ovaj zaključak nije teorijski, nego je poziv: dati razumu prosvijetljenom vjerom priliku u javnome životu, u zakonodavstvu, u odgoju, u kulturi, u oblikovanju savjesti".
Narod koji izgubi istinu o čovjeku, izgubit će i društvo, a narod koji se ponovno usudi graditi na istini, razumu i moralnoj odgovornosti, ima budućnost, poručio je Kutleša.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
