Biogospodarstvo u Hrvatskoj: To je budućnost. U sektoru radi oko 200.000 ljudi. To je jako puno

Direktor i član Uprave 24sata Goran Gavranović i Dalibor Janda iz Ministarstva poljoprivrede dodijelili su nagrade 24sata dobitnicima: Tamari Vučetić iz Biotecha Materialsa te Hrvoje i Domagoj Buljar. 

Tamara VUČETIĆ - BIOTECH MATERIALS d.o.o.

Sabant se bavi proizvodnjom i prodajom kože biljnog podrijetla koja proizvodu daje kvalitetu te ga čini održivim. Beer skin je koža biljnog podrijetla napravljena od ostataka iz pivske industrije.

Sabant koristi te ostatke i prerađuje ih u visokokvalitetnu kožu (tekstilni materijal) i potom je nudi kao  alternativu koži za proizvodnju odjeće, modnih dodataka, ali i svih drugih proizvoda koji žele biti presvučeni kožom. Sabant priprema i druge materijale koji će također biti napravljeni od ostataka iz alkoholne industrije. 

Nakon što se pivo proizvede, iza njega ostaje za to korišten ječmeni slad, koji većinom ostaje kao neiskorišten otpad. Beer skin je visokokvalitetna koža biljnog podrijetla, napravljena od ostataka ječma koji se koristio pri proizvodnji piva u Hrvatskoj, a sam se materijal dovršava i oblikuje u majstorskoj talijanskoj kožarskoj tvornici. 

Potencijal njihovih koža prvo su prepoznali domaći dizajnerski brendovi Minami, Klisab, Ira Rumora i Mirjam Krajina, upotrijebivši ih u izradi svojih kolekcija, a nedavno je lansirana i Galkova limitirana edicija torbica od Gin skina.

Osim biljne sirovine koja u velikom udjelu zamjenjuje poliuretan koji se koristi u proizvodnji standardne umjetne kože, ostatak formulacije Beer i Gin skina uglavnom čini biorazgradiva, i plastika biljnog podrijetla. 
 

Darko Grivičić, EURO-TIM d.o.o.:

"Mislim da je politika EU reaktivna, a ne proaktivna. Nekako uvijek tapkamo u mraku i ne iskorištavamo puni potencijal. Bioenergiju smo trebali povezati puno ranije, još prije 15 godina. Biomasu za grijanje imamo dovoljno i doista je šteta da se taj resurs ne koristi".

Panel 3 – Biogospodarstvo kao ključ rješenja trenutačnih izazova Europske unije

Na panelu posvećenom biogospodarstvu predstavljeni su stavovi institucija i stručnjaka koji ističu da se rješenja za aktualne izazove Europske unije nalaze u razvoju održivih modela proizvodnje, kružnoj ekonomiji, integraciji sektora i povećanoj uporabi biomase: 

Alicja KACPRZAK, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO)

Barbara SMAILAGIĆ, Europska komisija, Glavna uprava za okoliš (ENV)

Samuele AMBROSETTI, Konzorcij biobaziranih industrija (CBE JU)

Luka JUVANČIČ, Stalni odbori za istraživanja u poljoprivredi (SCAR)

Barna KOVACS, Inicijativa Srednje i Istočne Europe za poljoprivredu, šumarstvo i akvakulturu temeljenu na znanju u biogospodarstvu (BIOEAST)

Alicja Kacprzak, FAO

Alicja Kacprzak naglasila je da se sudionici okupljaju jer postoji zajedničko uvjerenje da rješenja za izazove povezane s bioraznolikošću i sigurnošću hrane postoje upravo u biogospodarstvu. Istaknula je da biogospodarstvo nije važno samo za „bio“ aspekte, već jednako i za gospodarski razvoj. FAO razmatra prakse u poljoprivredi koje nisu nove, ali su usklađene s načelima biogospodarstva – takozvane regenerativne prakse. One uključuju organsku poljoprivredu, čiji je udio potrebno povećati jer se radi o dobro poznatim i dostupnim rješenjima.

Spomenula je kombinaciju poljoprivrede i šumarstva, sustave koji podržavaju ekosustave te mogućnosti koje donosi uporaba nove tehnologije i umjetne inteligencije. U preciznoj poljoprivredi AI omogućuje bolje mjerenje i doziranje gnojiva, učinkovitije navodnjavanje te praćenje kretanja štetnika. Istaknula je i urbane i vertikalne farme kao priliku da se iskoristi potencijal koji još nije u potpunosti prepoznat.

Govoreći o otpadu, navela je da urbana područja, zbog blizine ljudi i potrošača, omogućuju vraćanje otpada u sustav i njegovo korištenje u novim procesima. Naglasila je da je potencijal iznimno velik i raste.

Kacprzak je istaknula da ljudi dolaze u Hrvatsku zbog krajolika, te da je riječ o državi prekrivenoj šumama u kojoj se bioproizvodi već koriste. Smatra da se treba snažnije fokusirati na sekundarne sirovine jer već postoji lanac vrijednosti, ali se ne obraća dovoljno pažnje na to što se događa s drvom nakon što se iskoristi u industriji, primjerice nakon izrade namještaja. Pozvala je na bolju organizaciju sustava, regulaciju i praćenje drvnog otpada kako bi se taj segment mogao u potpunosti iskoristiti te kako bi se proizvođače potaknulo na održivije poslovanje.

Prema njezinu mišljenju, kad se prikupe informacije i kad se otpadni tokovi počnu pratiti učinkovitije, moguće je razviti nove sektore temeljene upravo na tim sirovinama.

Barbara Smailagić, Europska komisija – DG ENV

Barbara Smailagić naglasila je važnost ulaganja i financijske podrške, posebno za start-upove i centre izvrsnosti. Kao ključan izazov izdvojila je pitanje kako neki proizvod razvijen u istraživanju dovesti do tržišta, što je često najteža faza razvoja. Drugi je izazov pojednostavljenje administrativnih procedura kako bi se pravila igre učinila jasnijima i operativnima.

Posebno je istaknula da će održivost i kružnost postajati sve važnije zbog rastućih problema s resursima. Cirkularnost je, prema njezinim riječima, „centralna“, a ključno je pronaći način kako s manje proizvesti više. Smatra da Hrvatska mora očuvati svoje prirodne resurse, a nusproizvodi postaju ključni element kružne ekonomije jer upravo oni omogućuju zadržavanje vrijednosti resursa u sustavu.

Samuele Ambrosetti, CBE JU

Samuele Ambrosetti pojasnio je da se inovacija u biogospodarstvu ne odnosi isključivo na tehnologiju. Jednako važna inovacija događa se u poslovnim modelima i lancima vrijednosti. Cilj je stvaranje partnerstava među sektorima koji tradicionalno ne surađuju – primjerice između poljoprivrednika i kemijske industrije ili šumarstva i industrije pakiranja i kozmetike.

Ambrosetti smatra da nije dovoljno samo izgraditi lanac vrijednosti; on mora biti kružan, uključen i imati jasnu vrijednost za sve sudionike. Poljoprivrednici i poduzeća moraju dobiti konkretne koristi iz procesa, a kompanije moraju ostvariti profit. Naglasio je važnost povećanja količine biomase te istaknuo da, za razliku od fosilnih goriva, biomasa ostaje u kružnom životnom ciklusu. Prema istraživanjima, u EU je moguće održivo proizvesti dovoljno biomase da se zadovolji 20 % potreba kemijske industrije, što smatra dobrim rezultatom koji pruža daljnje mogućnosti razvoja.

Zaključio je da znanost i tehnologija već postoje, ali da ih treba intenzivnije primjenjivati. Za to je potrebno povećati procese i prihvatiti činjenicu da se rijetko pruža prilika da neka regija preuzme vodstvo na razini EU. Hrvatska, prema njegovu mišljenju, ima sve potrebne sastavnice – raznolik krajolik, poljoprivredu, istraživačke centre te mala, srednja i velika poduzeća. Ključ je u izgradnji jasne strategije i njezinoj stvarnoj implementaciji.

Luka Juvančič, SCAR

Luka Juvančič govorio je o ubrzanoj digitalizaciji u poljoprivredi i razvoju preciznih tehnologija. Sudionici u poljoprivredi moraju ići u korak s razvojem jer se suočavaju s izazovima poput manjka radne snage. Regenerativne prakse, prema njegovu mišljenju, trebaju postati standard, a ne iznimka.

Istaknuo je globalni trend kratkih lanaca opskrbe, prema kojem je potrebno snažnije se fokusirati na lokalne sustave, ali ne ignorirati globalne trendove i tehnološke mogućnosti. Naglasio je da biomasa i bioproizvodi predstavljaju veliki potencijal u poljoprivredi i šumarstvu te da je riječ o najbrže rastućem sektoru, ali sektoru koji zahtijeva velika ulaganja i značajne pripreme duž cijelog vrijednosnog lanca.

Upozorio je da poljoprivredna politika pokazuje zabrinutost zbog smanjenja proračunskih sredstava u svim segmentima. Stoga je potrebno zajednički pripremiti investicije i jasno definirati uloge u lancu. Onaj tko će biti svjestan važnosti tih procesa i sposoban ih provoditi, imat će veliku razvojnu priliku. Zaključio je da je vraćanje organskoj proizvodnji nužnost te da je jedino takav pristup dugoročno održiv. Dodao je da se u Hrvatskoj sustavno radi na tome da biogospodarstvo postane strateški nacionalni cilj.

Barna Kovacs, BIOEAST

Barna Kovacs predstavio je cilj BIOEAST inicijative – pomoći u definiranju potreba država srednje i istočne Europe i uključiti ih u razgovore o razvoju biogospodarstva. Smatra da postoji velika prilika da EU postane vodeći igrač u biogospodarstvu, ali i da i dalje postoji mnogo prostora za napredak.

Naglasio je da regija srednje i istočne Europe raspolaže značajnom količinom biomase, ali da ključni problem ostaje pitanje što s njom učiniti. Nedostaje tehnologije, a ulaganja su velika i moraju se prilagođavati specifičnostima svake države. Za rješenje toga potrebna su intenzivna istraživanja i ulaganja, a proces nije jednostavan. Zato su uključivanje država članica i njihova aktivna uloga nužni.

Kovacs je istaknuo da se mora težiti visokoj tehnologiji jer će u suprotnom biomasa napuštati zemlje samo kao sirovina, bez dodane vrijednosti. To bi otežalo razvoj lokalnih industrija. Zato se moraju uspostaviti ulaganja na lokalnoj razini kako bi se stvorila konkurentnost unutar regije. Važno je izgraditi strateške planove i uključiti istočnoeuropske dionike u visokotehnološke projekte. BIOEAST inicijativa stvara okvir i omogućuje stvaranje radnih projekata, a Kovacs je primijetio da se sve više naglašava potreba uključivanja ove regije u europske projekte.

- Drago mi je da mogu predstaviti novu Strategiju koja će biti objavljena u četvrtak. Veliki je neiskorišteni potencijal biomase. Dosta je toga neiskorišteno, potreba je za više ulaganja, za pomoć proizvodima da dođu na tržište, ima dosta posla. Nova strategija koja će se objaviti pokušava riješiti neke od problema. Potrebno je financiranje inovacija. Predstavit ću glavne stupove strategije: ulaganje u inovacije, htjeli smo da se razvijaju nova vodeća tržišta, to je centralni dio strategije, ulog u nova vodeća tržišta, novi materijali, kako utjecati na forume na svjetskoj razini, kako osigurati uvoze i izvoze. Bitno je da se otklone prepreke, moramo stimulirati nova ulaganja. Bitno je da se olakša pristup tržištu i da se zahtjevi mogu harmonizirati. Pokušamo se koncentrirati na to da najbolje iskoristimo biomasu. Bitno je da vodeća tržišta imaju određene alate. Što se tiče vodećih novih tržišta, tu ih ima dosta, od proizvoda za građevinarstvo, zaštitu gnojiva, bio tekstili, biokemikalije. Potrebne su nove mjere za potražnju i ulaganja. Tu će se uložiti puno više ove godine. Bitno je smanjiti pritisak na ekosisteme. Bitno je da sve uravnotežujemo s ekosistemima. Bitna su koncentriranja na svjetsku situaciju, da možemo imati važan glas na svjetskim forumima, da mi tako promoviramo našu proizvodnju. Bitno je da se svi udružimo - rekla je Barbara Smailagić, Europska komisija, Glavna uprava za okoliš (ENV)