Kreće velika kampanja protiv femicida: 'Moramo dići svijest o prevenciji nasilja nad ženama'

Radi se o regionalnoj kampanji protiv femicida koja se organizira u osam zemalja regije, uključujući Hrvatsku. Njome želimo podići svijest javnosti, ali i institucija, o važnosti prevencije nasilja nad ženama i njegovog najbrutalnijeg oblika, femicida, rekla je na predstavljanju kampanje Valentina Andrešek, aktivistica Autonomne ženske kuće Zagreb.

Situacija u Hrvatskoj je, kako je kazala, loša. Od početka godine se dogodilo 11 femicida. Iako je femicid kazneno djelo i prepoznat u zakonodavstvu, žene su i dalje svakodnevno žrtve nasilja.

ZAVRŠIO U ZATVORU Muškarac (87) u Zagrebu štakom pretukao suprugu (82). Ima ozljede opasne po život...

- I dalje imamo neadekvatne ili nedovoljno adekvatne odgovore institucija na to nasilje, pa želimo na ovaj način podići svijest javnosti, ali i institucija, o ovom velikom problemu. U prosjeku imamo oko deset poziva dnevno, odnosno više od dvije tisuće poziva godišnje. U skloništu imamo oko dvadeset do trideset žena i djece godišnje - rekla je Andrešek.

U odnosu na prošle godine, situacija je stalno ista, jer ovisi o njihovim kapacitetima. Postoji niz drugih udruga u Hrvatskoj koje pomažu ženama koje su preživjele nasilje, a svake godine u Hrvatskoj imamo više od petnaest tisuća prijava za nasilje u obitelji.

- Žene najčešće preživljavaju različite oblike nasilja paralelno. Fizičko, psihološko i ekonomsko nasilje. Svi slučajevi nasilja uključuju i prisilnu kontrolu, odnosno kontroliranje i izolaciju žene, jer se na taj način osigurava da ona ne može zatražiti pomoć - rekla je.

PARTENRICI PREREZAO VRAT Suđenje za ubojstvo kraj Save: 'Ponio sam ruksak i nož jer smo trebali ići brati cvijeće na nasip'

Kampanja pod sloganom "Dok nas smrt ne rastavi" podrazumijeva medijsku kampanju koja će biti prisutna na društvenim mrežama s prepoznatljivim vizualom. Glavni simbol je crna vjenčanica, jer se nitko ne udaje u crnoj vjenčanici.

- Time želimo pokazati da brak, odnosno bračna zajednica, za žene nije uvijek sigurno mjesto. Svaka treća žena u svom životu preživi fizičko nasilje u braku. Ovom kampanjom želimo ukazati na potrebu da svi zajedno više radimo na podizanju svijesti i reagiramo na vrijeme, prije nego što dođe do najgorih posljedica - rekla je.

- Uvodno želim naglasiti da pravobraniteljica pozdravlja i podržava ovu regionalnu kampanju posvećenu borbi protiv femicida.
Između ostalog, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru svojeg mandata uspostavila je Femicide Watch, odnosno nadzor femicida. Pravobraniteljica prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova i u tom kontekstu, kao i provedbu drugih zakona, poput Kaznenog zakona i srodnih propisa. Ovom prilikom želim istaknuti da imamo i Zakon o socijalnoj skrbi, koji se rijetko spominje kada je riječ o femicidu, a posebno članak 317. koji, između ostalog, navodi poticanje i razvijanje dobrosusjedske pomoći. Što također često izostaje jednako kao i institucionalna pomoć kada je riječ o femicidu. Pravobraniteljica podržava ovu kampanju s nadom da će možda doprinijeti tome da više ne čitamo vijesti koje, nažalost, čitamo iz mjeseca u mjesec i da ne brojimo ni jednoznamenkaste, a kamoli dvoznamenkaste statistike kada je riječ o broju žrtava femicida na godišnjoj razini - rekla je Mladenka Morović, voditeljica Službe za opće poslove u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

PIŠE: BOJANA MRVOŠ Osam femicida dosad, a ni slova o tome u predizbornoj kampanji

- Situacija je različita od regije do regije. Veliki broj femicida događa se u Africi i Latinskoj Americi, međutim, za sada još nemamo usporedive i pouzdane brojke. Podatke prikuplja odjel Ujedinjenih naroda koji se bavi ubojstvima općenito, a oni imaju i posebna izvješća koja se odnose na femicide - rekla je Dubravka Šimonović, bivša izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za sprječavanje nasilja prema ženama.

Dodala je da imaju instrumente i znanje. Imaju međunarodne dokumente poput Konvencije Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena te Istanbulsku konvenciju. Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.

UŽAS Htio ubiti suprugu u Bjelovaru pa presudio sebi. Doktor o ženi: 'Ima višestruke ozljede glave'

- Te konvencije propisuju standarde koje bi države trebale primjenjivati u slučajevima femicida. U svakom konkretnom slučaju trebalo bi provesti analizu kako bi se utvrdilo što je država propustila učiniti. Jesu li bile primijenjene posebne mjere, je li počinitelj bio udaljen, je li provedena procjena rizika i je li žrtvi bilo osigurano sklonište kada je prijavila nasilje. Primjerice, u zagrebačkom kazalištu Gavella trenutno se izvodi predstava Sigurna kuća, koja prikazuje situaciju u kojoj, nakon što žena prijavi nasilje, za nju i dijete nema mjesta u sigurnoj kući. Smještaj u sigurnim kućama standard je koji država mora osigurati, kao i procjenu rizika, udaljavanje počinitelja i druge mjere koje već znamo, ali se, nažalost, ne primjenjuju uvijek kada žrtva prijavi nasilje - dodala je.

- Upravo zato potrebno je analizirati svaki slučaj. Kada sam bila izvjestiteljica UN-a, predložila sam državama da sustavno prikupljaju podatke, i to prema jedinstvenim kategorijama, kako bismo mogli uspoređivati podatke između različitih regija. Latinske Amerike, Europe, Afrike i drugih dijelova svijeta. Takvi podaci omogućuju da razumijemo razlike u stopama femicida, zakonima i provedbi zakona, te da na razini regija i Europske unije idemo prema višim standardima. Države su već prihvatile te standarde i sada znamo što treba učiniti. Međutim, u konkretnim slučajevima vidimo da se ti standardi još uvijek ne primjenjuju kako bi trebali. Procjena rizika i upravljanje rizikom od femicida nužni su koraci svaki put kada žrtva prijavi nasilje, jer sprječavanjem femicida sprječavaju se i drugi oblici nasilja. Nasilje nad ženama i u obitelji ne završava uvijek femicidom, ali često mu prethodi, zato je prevencija ključna - zaključila je.

PIŠE: JASMINA SARIĆ ČEDIĆ Svaku ubijenu ženu u Hrvatskoj na savjesti najprije ima država

Hrvatska ima alate koje sada treba primjenjivati kako bi se osigurali standarde koje smo prihvatili i time smanjili broj femicida na najmanju moguću mjeru.

- Poruka je jasna. Femicid se može spriječiti ako se pravovremeno primijene odgovarajuće mjere. Iz takvih slučajeva učimo putem Femicide Watcha, analize slučajeva femicida u svim državama. Često žene ne prijavljuju nasilje jer ne vjeruju da će sustav reagirati. Možda će počinitelj nakratko biti pritvoren, ali se onda vraća i nasilje se ponavlja. Zato je ključno da žrtva ima sigurnost u sustav, da zna da će, kada prijavi nasilje, sustav reagirati i zaštititi je. To znači, ako je potrebno, udaljiti počinitelja, osigurati ženi smještaj u sigurnoj kući i omogućiti joj promjenu situacije kontinuiranog nasilja, sprječavajući njegovu eskalaciju. Žene moraju imati osjećaj da ih sustav štiti. Tada će prijavljivati nasilje, i to se u praksi pokazuje točnim - dodaje.

U Hrvatskoj zbog toga postoje telefonske linije za pomoć žrtvama nasilja 24 sata dnevno. One moraju omogućiti ženi da potraži siguran smještaj ili zatraži mjeru udaljavanja počinitelja, odnosno zabranu približavanja.

- Izgradili smo sustav temeljen na međunarodnim standardima, ali ga sada još moramo naučiti primjenjivati u praksi.
To zahtijeva koordinaciju između policije, državnog odvjetništva, sudova i socijalne službe. To nije jednostavan sustav. Nužna je suradnja svih institucija, jer samo tako vidimo rezultate, kada se mjere poduzmu na vrijeme. Kada žene dobiju podršku sustava, više ne pristaju na nasilje, ne šute o njemu i ne osjećaju sram, već mijenjaju svoju situaciju i ostvaruju prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i drugim međunarodnim instrumentima - zaključila je.