Predsjednik Zoran Milanović se osvrnuo i na članak 5. NATO-a. Rekao je kako da će se Hrvatska solidarno ponašati unutar vojnog saveza, ali do neke granice
PREDAVANJE
Koprivnica: Milanović poručio kako nitko više neće ući u EU, a onda studentima ispričao vic
Čitanje članka:
4
min
Predsjednik Zoran Milanović održao je u četvrtak studentima Sveučilišta Sjever u Koprivnici predavanje o globalnim izazovima i političkom okruženju kazavši da NATO-ov članak 5. traži reakciju na adekvatan način, te da nijedna država više neće ući u EU, osim možda Crne Gore.
Većina Milanovićeva izlaganja odnosila se na rat u Ukrajini, za koji je kazao da je rat iscrpljivanja, a ne pozicijski rat kao što je bio I. svjetski rat. Taj rat se možda mogao izbjeći da pretencioznost europskog načina razmišljanja nije deklarirala tezu po kojoj svaka zemlja ima pravo odluke kojem će se vojnom savezu ili asocijaciji pridružiti, čime je tjerala Ukrajinu da drastično okrene leđa suradnji s Rusijom.
Pritom se nije vodilo računa o tome kako će Rusija reagirati kad joj na granicu dođu zapadne sile. Takva politika možda je i dovela do rata u Ukrajini.
„Nitko više neće ući u Europsku uniju, možda još Crna gora, a države se obmanjuje lažnim obećanjima da će postati članice EU ne bi li se ishodili neki ustupci“, kaže Milanović i dodaje kako se od drugih očekuje da svoju vanjsku politiku podrede našim interesima, a to je obračun s Moskvom. Tako što se čini i s Gruzijom, koja ima snažan gospodarski rast zahvaljujući zemljopisnom položaju.
Govoreći o EU, ocijenio je kako ona više nije sila kakvom se smatra. Europa odlazi u Kinu i tamo drži predavanja o ljudskim pravima, umjesto da razgovaramo o prodaji europskih automobila čija je prodaja u značajnom padu. „Glavni igrači na svjetskoj sceni su SAD i Kina“, kaže Milanović. Europa više nema resursa, nije lider u inovacijama i znanju.
Ipak, EU je uspjeh, ona je spriječila sukobe i teritorijalne ambicije između članica, bez obzira što se tu i tamo nešto rasplamsa. Države žive relativno složno, a što se Hrvatske tiče, ona je od EU dobila novac, ali joj je i jako puno dala. Shvaća zabrinutost zemalja koje graniče s Rusijom i drži da je Hrvatska u tom pogledu u lijepom položaju koji proizlazi iz toga što nas "časti geografija".
Članak 5. NATO-a nije apsolutna garancija
Osvrnuo se i na članak 5. NATO-a koji je nastao 1949. godine i vodi se principom „Svi za jednoga, jedan za sve“. Drugim riječima, Hrvatska se mora solidarno odnositi s napadnutom članicom, nekom možda perifernom državom, ma gdje ona bila i iz kojih je razloga napadnuta ili je izazvala rat.
Pokretanje videa...
02:11
Milanović presudnim smatra dio teksta koji kaže da će "članice NATO-reagirati na adekvatan način ovisno o procjeni, uključujući i vojnu silu“. To nije apsolutna garancija, ustvrdio je, to je pitanje dobre vjere, a Hrvatska se ponašala u dobroj vjeri cijelo vrijeme. Naše je vojske bilo u Poljskoj i Litvi jer su oni nervozni zbog Rusa.
„Poslat ćemo gore sve topove koje imamo, našu satniju do razine bojne. Međutim, ratno djelovanje u korist nekog trećeg!? U situaciji kad te netko izvana napadne jedno je kad je obitelj manja, a kad se to nadrobi puno je teže time upravljati“, rekao je Milanović dodavši da će se Hrvatska solidarno ponašati unutar vojnog saveza, ali do neke granice.
„Na članak 5. pozvao se SAD kad su New York avionima napali opasni klošari“, podsjetio je, a tada se SAD pozvao na članak 5. NATO-a i započeo sa saveznicama nekoliko krvavih ratova.
Kritizirao je i bezuvjetnu podršku SAD-a izraelskom režimu, a ne izraelskom narodu. Ona je rezultirala današnjim oblikom terorizma nad Palestincima.
„Bijeli čovjek treba što prije shvatiti da nije centar svijeta i svima će nam biti bolje“, poručio je Milanović i ispričao stari vic: Zašto u SAD-u nikada nije bilo državnog udara - zato jer tamo nema američke ambasade.
Milanović je posjetio Sveučilište Sjever na 10 obljetnicu otkako je Sabor izglasao zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku.
Danas 31 studijski program na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studira oko 5300 studenata. Uz Koprivnicu, koja je centar Sveučilišta, programi se provode još u Varaždinu i Đurđevcu.
Predsjednik Milanović na sjeveru Hrvatske – posjetio Čakovec i Varaždin
U povodu Dana grada, u četvrtak je u Čakovcu održana središnja svečanost kojoj je nazočio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nakon čega je posjetio Varaždin i održao radni sastanak s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem. Svečanost u Čakovcu održana je na dan kada je Juraj IV. Zrinski 1579. godine tom gradu dodijelio trgovačka prava, a ponovo izabrana gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je da su u protekle četiri godine pokazali da se znaju nositi sa svim vrstama izazova. "Naš grad je među najboljima u zemlji. Sredina smo u koju ljudi dolaze živjeti i raditi zbog mogućnosti koje ona pruža. Čakovec je grad koji zahvaljujući mentalitetu svojih ljudi, neovisno o tome jesu li rođeni ovdje ili ne, ima perspektivu i to je najveći kapital koji nosimo u budućnost”, rekla je Cividini.
Okupljenima se na svečanosti obratio i župan Matija Posavec koji je rekao kako će vrijeme koje je pred nama biti izazovno, ali da ne sumnja u svijest i pamet Međimuraca koji će, uvjeren je, svojim rukama, žuljevima i energijom razvijati Čakovec.
"Puno toga smo zajedno postigli, bit će još toga u vremenu pred nama. Ova svečanost u povodu Dana grada je nakon održanih izbora i u jednom kontekstu je novog početka, a novi početak je prije svega prilika koja nam je dana i koju u Čakovcu i u Međimurju, ne samo da trebamo promatrati kroz poštovanje, nego više kroz strahopoštovanje”, naglasio je Posavec.
Predsjednik Milanović istaknuo je da ga je Međimurje oduvijek fasciniralo, da u Čakovcu sve funkcionira odlično te da nema razloga da se tako ne nastavi.
Između ostalog, Milanović je govorio o sredstvima iz Europskih fondova. "To je naš novac. Mi smo kao država puno toga dali i ustupili iz svog prirodnog, izvornog državnog prava da bismo bili članica Europske unije. Mnoge politike mi više uopće ne vodimo i to u biti nije dobro, ali u nekakvom ravnovjesju koristi i, neću reći štete, nego negativnosti, ipak ta korist preteže”, istaknuo je predsjednik.
Rekao je i da Europa nije država te da to nikada neće ni biti. "Između Portugala i Finske razlike su neopisive, treba izmisliti poseban jezik da bi se opisale te razlike i to nikad ne može biti nacija i to nikad ne može biti jedna država i koliko god birokrati to tupili, neka malo olabave jer Hrvatska je Hrvatska, Austrija je Austrija, Mađarska je Mađarska”, rekao je Milanović.
Posjet sjevernoj Hrvatskoj nastavio je u Varaždinu gdje je održao radni sastanak s predstavnicima varaždinske gradske uprave predvođenim gradonačelnikom Nevenom Bosiljem, nakon čega je obišao preuređenu dvoranu Gradskog vijeća te prošetao ulicama grada.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
