Tajni poziv iz Bijele kuće bio je okidač: CIA potvrdila mete, diplomacija propala, a napad je ubrzan. Netanyahu javio Trumpu da su svi na okupu, 11 sati kasnije pale su bombe
11 SATI KASNIJE...
Kako je jedan poziv Netanyahua i Trumpa pokrenuo rat s Iranom
Čitanje članka:
3
min
Prošlog ponedjeljka izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je predsjednika Donald Trump s informacijom koja je promijenila tijek događaja. Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei i njegov najuži krug savjetnika trebali su se u subotu ujutro okupiti na jednoj lokaciji u Teheranu. Netanyahu je, prema navodima triju izvora upoznatih s razgovorom, Trumpu i njegovu timu poručio da bi svi mogli biti eliminirani u snažnom zračnom napadu. Poziv je 23. veljače upućen iz Situacijske sobe Bijele kuće i, kako piše Axios, označio je prijelomni trenutak koji je doveo do rata s Iranom.
Meta koju nisu htjeli propustiti
Hamenei i njegovi najbliži suradnici predstavljali su, prema istim izvorima, priliku kakva se rijetko pruža. Trump je i ranije razmatrao vojnu opciju protiv Irana, ali nije donio odluku o vremenu napada sve do tog razgovora.
U mjesecima prije izbijanja sukoba dvojica čelnika bila su u stalnom kontaktu. U dva mjeseca prije rata sastali su se dvaput te razgovarali telefonom 15 puta, potvrdili su američki i izraelski dužnosnici. Tjedan dana ranije razmatrana je akcija, no odgođena je zbog obavještajnih i operativnih razloga, među ostalim i lošeg vremena.
CIA potvrdila informacije, Trump izbjegao spominjati Iran
Nakon Netanyahuova poziva, Trump je zatražio od CIA-e da provjeri podatke koje je prikupila izraelska vojna obavještajna služba. Početna analiza potvrdila je njihovu vjerodostojnost, a pripreme su ubrzane.
Trump je rekao da će razmotriti napad, ali je prvo morao održati govor o stanju nacije. Američki dužnosnici tvrde da je donio svjesnu odluku da u govoru ne naglašava Iran kako ne bi upozorio ajatolaha i potaknuo ga na skrivanje.
Do četvrtka je CIA u potpunosti potvrdila da će se svi nalaziti na istoj lokaciji i da priliku treba iskoristiti, rekao je jedan izvor.
Istoga dana Trumpovi izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff javili su se iz Ženeve nakon višesatnih razgovora s iranskim dužnosnicima.
Američki dužnosnik upoznat s razgovorom prenio je njihovu poruku: 'Ako odlučite ići putem diplomacije, mi ćemo gurati i boriti se da postignemo dogovor. Ali ovi ljudi su nam pokazali da nisu spremni na sporazum kojim biste vi bili zadovoljni.'
Konačna zapovijed u petak navečer
Trump je potom zaključio da su obavještajni podaci pouzdani i da je diplomatski put iscrpljen. U petak u 21:38 po hrvatskom vremenu izdao je konačnu zapovijed. Jedanaest sati kasnije bombe su pogodile Teheran, Hamenei je ubijen i rat je započeo.
Jedan američki dužnosnik opisao je paralelni proces: 'S jedne strane vodili smo pregovore, a s druge smo zajedno s Izraelom radili vojno planiranje. Sve je to procjenjivao istodobno.'
Američki državni tajnik Marco Rubio u utorak je na Capitol Hillu poručio da je operacija ionako morala biti provedena te da je pitanje bilo samo trenutka. - Ovaj vikend pružio je jedinstvenu priliku za zajedničku akciju protiv ove prijetnje. Htjeli smo da operacija ima maksimalne šanse za uspjeh - rekao je.
Plan pomaknut i ubrzan
Jedan izraelski dužnosnik naveo je da je Trump još početkom siječnja želio krenuti u napad, ali je Netanyahu tada tražio odgodu. Vrijeme izvedbe, istaknuo je, bilo je potpuno usklađeno.
Prema prvotnom planu, udar je trebao uslijediti krajem ožujka ili početkom travnja kako bi administracija imala vremena pripremiti javnost. No Netanyahu je, prema riječima američkog dužnosnika, zatražio ubrzavanje.
Isti dužnosnik tvrdi da je Netanyahu upozoravao kako su iranski oporbeni čelnici, koji se skrivaju u sigurnim kućama, u opasnosti od režima.
Bijela kuća zatečena brzinom razvoja
Ubrzana dinamika ostavila je administraciju bez vremena za pripremu javnosti. Umjesto tjedana objašnjavanja razloga za rat, Bijela kuća je reagirala tek nakon što su napadi izvedeni.
- Nismo unaprijed iznijeli argumente za rat onako kako smo mogli jer se prilika pojavila vrlo brzo - rekao je jedan dužnosnik. Drugi je priznao da su poruke bile neusklađene te da su Rubio i Bijela kuća razloge za rat počeli iznositi tek nakon napada.
Evakuacija Amerikanaca
Napad je planiran u tajnosti, zbog čega su brojni američki građani ostali zatečeni u regiji kada je Iran uzvratio udarima širom Perzijskog zaljeva.
State Department morao je organizirati hitnu evakuaciju više od 1500 Amerikanaca koji su zatražili pomoć za izlazak iz regije. Na pitanje zašto plan evakuacije nije postojao ranije, Trump je odgovorio: 'Pa zato što se sve dogodilo vrlo brzo.'
Izraelski veleposlanik u Washingtonu Yechiel Leiter nije želio govoriti o detaljima razgovora od 23. veljače, ali je odbacio tvrdnje da je Netanyahu vršio pritisak ili da je prijetnja iranskim oporbenjacima bila razlog ubrzanja operacije.
- U proteklih godinu dana radili smo bliže nego ikad s našim partnerima u Sjedinjenim Državama po pitanju Irana i potpuno se slažemo oko opasnosti koju Iran predstavlja za Izrael, Sjedinjene Države i slobodni svijet - rekao je za Axios.
Dodao je: 'Svatko tko poznaje predsjednika Trumpa zna da je on snažan vođa kojim se ne može upravljati.'
Trump je u utorak odbacio tvrdnje da ga je Netanyahu uvukao u rat. - Pregovarali smo s tim luđacima i moje je mišljenje bilo da će oni prvi napasti. Bio sam u to potpuno uvjeren. Ako je išta, možda sam ja natjerao Izrael da djeluje - rekao je.
Bijela kuća nije demantirala navode iz izvještaja Axiosa te je uputila na javne izjave Trumpa i Rubija dane u utorak.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
