Do sada smo u u ovoj godini imali pet slučajeva ugriza zmija otrovnica, a imali smo i dva slučaja kada zmije nisu bile otrovne. Uglavnom su svi iz Dalmatinske zagore, govori Dragan Ledina, infektolog KBC-a Split
NAPADI ZMIJA OTROVNICA
Kako Hrvatska stoji sa zmijskim protuotrovom? 'Svake godine nam zatreba 10 do 15 bočica'
Čitanje članka:
6
min
Poskok, riđovka i planinski žutokrug tri su zmije otrovnice koje nalazimo u Hrvatskoj, a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Bliski susret s njima ponekad završi gotovo pa kobno, ali srećom postoji protuotrov kojim su opremljene sve zdravstvene ustanove.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:57
- Zmijski antitoksin se u Hrvatskoj nabavlja putem veleprodaja lijekova iz drugih država Europske unije i izvan EU. Na godišnjoj razini uveze se oko 200 bočica antitoksina, a potrošnja se u Hrvatskoj kreće od 10-15 bočica na godišnjoj razini - rekli su nam iz Ministarstva zdravstva.
Hrvatski zavod za hitnu medicinu do sada je u 2025. godini imao 27 intervencija vezanih za ugriz zmija otrovnica ili sumnju na ugriz.
- Svi županijski zavodi za hitnu medicinu na područjima na kojima obitavaju zmije otrovnice opskrbljeni su antiserumom za zmijski otrov - rekli su nam iz Zavoda.
Bolnice dobro opskrbljene
To su potvrdili i iz Opće bolnice Zadar, gdje su do sada u ovoj godini imali jedan slučaj ugriza zmije otrovnice, dok su u 2024. godini imali tri takva slučaja.
- Dobro smo opskrbljeni protuotrovom te se može nesmetano naručiti još, ako to bude potrebno - govori nam Vedrana Terkeš, voditeljica odjela za infektologiju Opće bolnice Zadar.
Prisjeća se i tog jedinog slučaja ugriza zmije u ovoj godini.
- Osoba je došla s općim simptomima, imala je malo težu, neuobičajenu kliničku sliku budući da ta osoba nije primijetila zmiju, samo je osjetila nekakav ugriz. Pacijent je primio serum te se klinička slika smirila tijekom nekoliko dana - otkriva Terkeš te dodaje kako nije rijetkost da na hitni prijem dođu pacijenti koji sumnjaju na ugriz zmije otrovnice.
- Često dođu jer misle da ih je ugrizla zmija, ali uglavnom to uopće ne bude ugriz zmije ili u pitanju bude zmija koja nije otrovna - rekla je Terkeš.
Tijekom prošle godine prema izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj evidenciji odrađene su ukupno 52 intervencije vezane uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice.
- Godinu dana ranije, u 2023., ta je brojka iznosila 57, dok je u 2022. godini evidentirana 61 intervencija vezana uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice - rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Najveći broj intervencija bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Do sada smo u u ovoj godini imali pet slučajeva ugriza zmija otrovnica, a imali smo i dva slučaja kada zmije nisu bile otrovne, ti su bolesnici promatrani, nisu primili protuotrov te su vrlo brzo su pušteni kući. Uglavnom su svi slučajevi iz Dalmatinske zagore, iako inače imamo i neke slučajeve s otoka - otkriva nam Dragan Ledina, infektolog Klinike za infektologiju KBC-a Split.
- Nekad davno smo imali godišnje i do 20 slučajeva ugriza otrovnice, kada su se ljudi više bavili poljoprivredom. Ali posljednjih 10-ak godina možemo reći da godišnje bude u prosjeku 6 do 8 ugroza zmije otrovnica, a prije bi ih toliko bilo samo iz imotskog polja - govori Ledina.
- Najopasnije je ako je ugriz u području glave i vrata te blizu krvne žile, a važna je i količina otrova. Protuotrova imamo i više nego dovoljno, čak i za iduću godinu, a rok trajanja mu je dvije godine - ističe Ledina te dodaje kako su ugrizi sa smrtnim posljedicama na sreću vrlo rijetki.
- Jedini slučaj u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji pamtim u 39 godina rada je iz 2007. godine kada je od ugriza otrovnice nažalost preminula malena beba - tužno se prisjeća Ledina.
Ukupno govoreći, u Hrvatskoj su tri osobe preminule od ugriza otrovnice, a osim bebe, riječ je o dvije starije osobe.
Opća bolnica Dubrovnik inače godišnje ima jedan do dva slučaja ugriza zmije otrovnice, a ove godine, za sada, nisu imali niti jedan slučaj.
Važno je ostati pribran
- Ponekad se dogodi da ljudi pomisle kako ih je ugrizla zmija, al na sreću se ispostavi da nije došlo do ugriza. Tako smo nedavno imali turista kojemu je zmija prešla preko noge na kupanju, prepao se i došao na hitnu - govori nam Ljiljana Betica Radić, infektologinja u Općoj bolnici Dubrovnik.
Ako zaista dođe do ugriza zmije otrovnice, važno je ostati pribran.
- Ljudi se jako preplaše, pa je važno, ako je moguće, ostati miran i pozvati hitnu pomoć. Ako je ugriz na nozi ili ruci, potrebno je imobilizirati ugrizeni ekstremitet. Važno je izbjeći neke starinske metode, poput isisavanja otrova ili rezanja rane, to se više ne radi te može samo pogoršati stanje - ističe Betica Radić te dodaje kako nije dobro na ugriz stavljati ni led niti alkohol.
- Još je važno ukloniti sve elemente koji pritišću, poput prstenja, narukvica, sata, jer sve to pospješuje oticanje i kasnije se ti predmeti teško skinu - naglasila je.
Što se tiče samih simptoma ugriza zmije otrovnice, relativno ih je lako prepoznati.
- Ugriz je vrlo bolan, već nakon 15-ak minuta nastane otok i podljev. Obično se vide dvije krvareće ranice koje su razmaknute 5-7 milimetara. Otok se dosta brzo širi, a kod mjesta ugriza se vidi krvarenje i ponekad krvareći mjehuri - objašnjava Betica Radić te dodaje neki neki pacijenti imaju i opće simptome poput mučnine, povraćanja, vrtoglavice, znojenja, slabosti te ubrzanog pulsa.
- Kod teških oblika zna se dogoditi paraliza očnih mišića kad padnu kapci, ali to se vrati nakon što se provede liječenje i prođe period oporavka - naglašava infektologinja.
Što osoba prije dobije protuotrov, to bolje, a idealno bi bilo unutar sat do dva od ugriza.
Protuotrov nije uvijek nužan
- Protuotrov se u Hrvatskoj više ne daje na licu mjesta kada stigne hitna pomoć, već se on ubrizgava u zdravstvenim institucijama jer se radi o biološkom pripravku, odnosno konjskom serumu koji sam po sebi može imati određene nuspojave, pa se on primjenjuje onda kada treba, ako treba - objašnjava nam Betica Radić te dodaje kako u bolnici uvijek imaju dovoljno ampula protuotrova, a zalihe se redovito nadomještaju.
- Sve se uvozi, jedno vrijeme iz Francuske, sada imamo Torlak iz Srbije, imali smo i neke iz istočne Europe, ovisno što ima na tržištu, ali protuotrova nikad ne nedostaje - govori.
Međutim, ponekad, iako dođe do ugriza zmije otrovnice, nije nužno primiti protuotrov.
- Tijekom transporta do bolnice pacijent dobiva suportivnu terapiju i prati se njegovo stanje. Ako pacijent dobro reagira na suportivnu terapiju i život mu nije ugrožen, prevozi se u bolničku ustanovu bez primjene antiviperinog seruma - objasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
- Ponekad se ugriz zmije otrovnice zbrine i s nekim drugim lijekovima koji djeluju na toksin, poput kortikosteroida i antihistaminika. Dakle, nije nužno da osoba koju ugrize otrovnica primi protuotrov. Sve ovisi na kojem dijelu tijela je ugriz, koje je godišnje doba, koliko je jak otrov i koliko je zmija ispustila otrova. Mi prema kliničkoj slici procijenimo je li potrebno dati protuotrov - tumači nam Betica Radić.
I u Općoj bolnici Šibenik godišnje imaju jedan do dva slučaja ugriza zmija otrovnica.
- Za sada ove godine srećom nismo imala niti jedan. Ako procijenimo da se zaista radi o ugrizu zmije otrovnice, primjenjujemo protuotrov kojeg imamo dovoljno - rekao nam je infektolog Željan Antulov, voditelj Odjela infektologije OB Šibenik.
Niti jedan slučaj ugriza otrovnice nije za sada zabilježen ni u Općoj bolnici Pula.
- Ugrizi zmija otrovnica u našoj regiji najčešće se odnose na ugriz poskoka, koji je i jedina otrovna zmija prisutna na ovom području. Naša bolnica, u okviru Odjela infektologije i Objedinjenog hitnog bolničkog prijema uvijek raspolaže dostatnom količinom protuotrova za zmijski ugriz - rekli su nam iz OB Pula.
Opreza nikad dosta
- Tijekom ove kalendarske godine nismo imali hospitaliziranih pacijenata zbog ugriza zmije otrovnice. U nekoliko navrata radilo se o ugrizima neotrovnih zmija, a u dva slučaja klinička slika bila je vrlo blaga, vidljive su bile jedva primjetne promjene na koži. Zbog toga smo ove godine do sada primijenili samo jednu dozu protuotrova - zaključili su iz OB Pula.
Napominju kako boravak u prirodi, posebice u sušnim razdobljima kada zmije traže vodu, zahtijeva dodatni oprez. Najugroženiji su ljudi koji se kreću po staništima zmija, primjerice, u proljeće pri branju šparoga. Objašnjavaju kako manje zmije mogu biti opasnije jer sadrže relativno veću količinu otrova, što je dio njihove prirodne obrane, odnosno zakon opstanka.
Kao i ostale bolnice, KBC Rijeka posjeduje dovoljne količine zmijskog protuotrova.
- One su raspoređene na potrebnim pozicijama. Dodatno, imamo ugovorene količine zmijskog protuotrova u slučaju potrebe. Pacijenti koji prime protuotrov se hospitaliziraju, i otpuštaju iz bolnice sukladno općem stanju pacijenta - rekli su nam iz riječkog KBC-a.
Hrvatska već godinama nema vlastitu proizvodnju protuotrova, ali to će se uskoro promijeniti.
- Izgradnja postrojenja za proizvodnju zmijskog antitoksina u Rugvici provodi se sukladno Ugovoru i provedenom javnom natječaju, a nakon uvođenja funkcionalnosti postrojenja koje se očekuje u svibnju 2026. godine slijede pokusne serije proizvodnje lijeka - rekli su iz Imunološkog zavoda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
