EU je od početka ruske invazije u veljači 2022. godine osigurala Ukrajini 169 milijardi eura potpore i donijela 18 paketa sankcija protiv Rusije, posljednji u srpnju ove godine koji uključuje zabranu pristupa lukama za dodatnih 105 plovila u ruskoj floti u sjeni
Ruski predsjednik Vladimir Putin neće završiti rat u Ukrajini ako ga se ne prisili na to i jedina nam je opcija povećavati pritisak na Moskvu, rekla je u utorak u Europskom parlamentu šefica EU diplomacije Kaja Kallas.
"Putin neće zaustaviti rat, osim ako ga se ne prisili", rekla je eurozastupnicima Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, dodavši da je potrebno nastaviti sankcionirati Moskvu te joj onemogućiti zaobilaženje sankcija.
EU je od početka ruske invazije u veljači 2022. godine osigurala Ukrajini 169 milijardi eura potpore i donijela 18 paketa sankcija protiv Rusije, posljednji u srpnju ove godine koji uključuje zabranu pristupa lukama za dodatnih 105 plovila u ruskoj floti u sjeni.
Kallas naglašava da je "jedina opcija koju imamo - povećati pritisak na Rusiju", a i Sjedinjene Države pokazale su naznake da razmišljaju o tome nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao u nedjelju da je spreman prijeći na "drugu fazu sankcija protiv Rusije", sugerirajući da bi mogao postrožiti sankcije protiv Moskve ili kupaca ruske nafte.
Uz sankcije, europske zemlje na čelu s Francuskom spremne su sudjelovati u mirovnim sigurnosnim jamstvima Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom.
Putin je zaprijetio da će strane vojne snage raspoređene u Ukrajini smatrati legitimnim metama, što je Kallas u utorak u obraćanju eurozastupnicima u Strasbourgu ocijenila "ozbiljnom eskalacijom Rusije i napadom na našu sigurnost".
Na objedinjenoj raspravi o nastavku potpore Ukrajini i izvješćima o toj zemlji za 2023. i 2024. godinu, povjerenica EK za proširenje Marta Kos pozvala je Europsko vijeće da na idućem sastanku otvori Ukrajini prvi pregovarački klaster.
"Put Ukrajine prema članstvu u EU je pitanje opstanka, suverenosti i dugoročne sigurnosti, ne samo za Ukrajinu, već za cijelu Europu", rekla je Kos.
Ta tema bila je na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća u lipnju. Mađarska se toj odluci jasno protivi, a za otvaranje klastera potrebna je jednoglasna odluka svih članica EU-a.
U raspravi su sudjelovali hrvatski eurozastupnici Tonino Picula (S&D/SDP), Željana Zovko i Davor Ivo Stier (EPP/HDZ) koji su podržali nastavak aktivne podrške Ukrajine.
Stier je ocijenio da "činjenica da se Putin žestoko protivi raspoređivanju zapadnih mirovnih snaga, čak i nakon što je postignut dogovor, svima pokazuje da mu namjera nije stati, već provesti svoj plan potpunog podčinjavanja Ukrajine takozvanom ruskom svijetu". "A za to očito ima podršku Kine, budući da Peking želi multipolaran svijet temeljen na sferama utjecaja i regionalnoj hegemoniji", dodao je.
Poručio je da EU sada "treba raditi s Washingtonom na sekundarnim sankcijama Rusiji" te da Kijev treba ustrajati na postizanju europskih vrijednosti i standarda dok EU treba odblokirati prvi pregovarački klaster Ukrajini.
Njegova kolegica iz redova pučana Željana Zovko ocijenila da je proširenje EU-a "jedini način obrane Europe" te prozvala zastupnike lijevog spektra zbog njihovog malog broja tijekom rasprave. Istaknula je da su Sjedinjene Države ključan partner u obrani Europe, kao što je njihova potpora bila ključna u obrani Hrvatske tijekom ratova devedesetih.
Tonino Picula je raspravi rekao da je, uz ekonomsku i vojnu potporu, "potrebna dostatna pomoć Ukrajini kako bi osnažila svoje pravosuđe i vladavinu prava i borila se protiv korupcije", na što se upozorava i u izvješćima o Ukrajini za 2023. i 2024. godinu.
Ocijenio je da događaji u Ukrajini pokazuju da s Putinove strane ne postoji iskrena volja za mirom te da EU treba donijeti "smjelije odluke vezane uz blokiranu rusku državnu imovinu i energetsku neovisnost od Rusije" te globalno raditi na na partnerstvima u cilju podrške međunarodnom pravu i Ukrajini.
24sata © 2026
