Jurica Pavičić: 'Danas je jedno od glavnih pitanja upravo to tko kontrolira narativ o ratu...'

Pisac i novinar Jurica Pavičić (Split, 1965.) u razgovoru koji je moderirala novinarka i urednica Adriana Piteša na tribini Razotkrivanje predstavio je svoj novi roman Usta puna mora (Stilus knjiga), napetu priču o umirovljenom novinaru koji u potrazi za tijelom misterioznog utopljenika otkriva zaboravljene ljude i mračne tajne koje nikada nisu trebale ugledati svjetlo dana.

Riječ je o kriminalističkom romanu u kojem autor majstorski kombinira elemente trilera, političke intrige i društvene kritike te postavlja brojna pitanja o krivnji i kolektivnom sjećanju. Nakon što more izbaci mrtvo tijelo bez ikakvih dokumenata, slučaj privlači pažnju glavnog junaka koji započinje istragu u različitim dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, razotkrivajući pritom niz stvari povezanih s ratnom prošlošću, koje su godinama bile duboko zakopane.

- Knjiga se, između ostalog, bavi i funkcionalnim i nefunkcionalnim stranama novinarstva, a novinari su, barem kako se meni čini, ponekad kao navijači nekog nogometnog kluba. Oni međusobno mogu razgovarati o tome što sve u sustavu nije dobro i što bi trebalo popraviti, ali kada netko drugi nešto kaže odmah brane svoju profesiju - rekao je Pavičić, koji je kao glavnog junaka svojeg romana odabrao upravo novinara.

Zagreb: Razgovor s Juricom Pavičićem na Festivalu svjetske književnosti | Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL - ilustrativna fotografija

- Kada sam oblikovao likove htio sam nekako navesti čitatelja na razmišljanje, na to da u nekim trenutcima pomisli 'ovo bih i ja napravio', čak i ako se radi o nečemu što nije u redu, o nekoj problematičnoj moralnoj odluci.

Iako roman nije ratni, dio radnje smješten je u dane neposredno nakon operacije Oluja.

- Još sam 2001. godine sam sebi rekao da više neću pisati o ratu, da to sigurno nikome nije zanimljivo. I da mi je netko tada rekao da će 2025. godine rat biti glavna tema, da će se sve vrtjeti oko rata, rekao bih mu da nije normalan. Dakako, ovo nije ratni roman, u njemu je samo jedno poglavlje povezano s ratom, ali danas je jedno od glavnih pitanja upravo to tko kontrolira narativ o ratu - objasnio je Pavičić.

Roman se također bavi i temom klasnih razlika, a Pavičić se tijekom svojeg predstavljanja dotaknuo i toga na koji način rat utječe na klasne razlike:

- Tijekom čitavog 20. stoljeća postojala je ta ideja da rat nadilazi klasne razlike. Pripadnici aristokracije i radnici na kraju su završili svi u istom rovu. Slično je bilo i tijekom Drugog svjetsko rata, no rat u Hrvatskoj 90-ih godina napravio je upravo suprotno, on je naglasio klasne razlike. Nije se mobiliziralo studente, profesore i one s diplomom. Ja sam također i 25 godina proživio u socijalizmu, za koji je pak postojala iluzija da je to jedan besklasni sustav, a on to nikako nije bio.

Predstavljanje svojeg romana Pavičić je ipak završio na duhovit način te je na pitanje bi li radije da Hajduk postane prvak ili da uspije rasprodati čitavo prvo izdanje svojeg novog romana, odgovorio vrlo jednostavno:

- Hajduk prvak, naravno.