Prema jednoj tablici, u Hrvatskoj je manje od 80 posto katolika, prema drugoj, više je od 83 posto katolika. To je pobudilo sumnje da je došlo do kompromitiranja podataka
PROBUDILE SE SUMNJE
Jesu li podaci o novom popisu stanovništva kompromitirani? Upitni su podaci o vjeri i Srbima
Državni zavod za statistiku u četvrtak je objavio podatke o strukturi stanovništva u Hrvatskoj za 2021. godinu na svojim web stranicama. Nije bilo konferencije za medije, a i dvije tablice s različitim podacima pobudile su sumnje, piše N1.
U dvije objavljene tablice gdje su podaci o vjeri stoje različiti podaci za postotak katolika u Hrvatskoj. Prema jednoj, manje je od 80 posto katolika, prema drugoj tablici stoji da je u Hrvatskoj više od 83 posto katolika. To je pobudilo sumnje da je došlo do kompromitiranja podataka.
Također, broj građana koji su se deklarirali kao ostali kršćani (a imali su opciju katolički, pravoslavni i protestanti), u 2021. godini je 200.000, dok ih je za posljednjem popisu stanovništva bilo 12.000. Broj katolika pao je na 78,97 posto, odnosno za 7,31 posto ih je manje nego na prethodnom popisu. Ispada tako da se broj 'ostalih kršćana' povećao za 1342,5 posto od prošlog popisa, odnosno velik broj katolika završio je na tom popisu.
Dogodila se nevjerojatna zbrka s brojkama, a krivac može biti obrazac popisa stanovništva koji je za vjeru imao tek dva pitanja - pod rednim brojem 19 pitalo se o vjeroispovijesti, a pod rednim brojem 20 o pripadnosti vjerskoj zajednici. Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među „ostalim kršćanima“, piše Večernji. Da bi ga DZS prebrojao kao katolika, građanin je u prvoj rubrici trebao napisati da je katolik, a u drugoj da pripada Katoličkoj crkvi.
Korijen zbrke zacijelo leži u obrascu popisa stanovništva, ali i u činjenici da se oko 40 posto ljudi samopopisalo pa im možda nije bilo najjasnije kako ispuniti obrazac. Isto tako, cijela zbrka mogla se izbjeći. Na obrascu popisa iz 2011. godine jasno stoje opcije „katolička“ (uz koju je bio križić za katolike) i „druga“ (uz koju je bila opcija – upisati koja) te sljedeće dvije: „nije vjernik“ i „ne izjašnjava se“. Tako se točno znalo koliko je u Hrvatskoj katolika, koliko pravoslavaca, protestanata, muslimana, Židova, ateista, agnostika…
Upitni su i podaci o broju Srba u Vukovaru. Na popisu iz 2011. godine bilo ih je 35 posto, a prema ovome iz 2021. Srba u Vukovaru manje je od 30 posto.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
