Istraživanje pokazalo: Više od pola novinara u Hrvatskoj žali se na simptome 'burnouta'

Više od polovine novinara žali se na simptome 'burnouta' - pregorijevanja na poslu, a alarmantan udio njih ne uspijeva se nositi s iscrpljenošću, umorom i stresom, rezultat je to istraživanja koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Svrha istraživanja "Utjecaj pandemije i potresa na zdravlje i materijalni status novinara i urednika" bila je otkriti kako su pandemija covida-19, potresi te ekonomska kriza povezana s pandemijom utjecali na psihičko i fizičko zdravlje hrvatskih novinara i urednika. Osim toga, istraživanje se odnosilo i na njihov materijalni status, kao i jesu li i na koji način poslodavci, osigurali fizičku zaštitu kolegama unutar redakcija i kad izlaze na teren.

Anketa koju su novinarke Iva Boban Valečić, Tanja Ivančić Belošević, Nataša Vlašić Smrekar i Petra Maretić Žonja provele među novinarima i urednicima iz različitih redakcija pokazala je da je covid preboljelo nešto manje od polovine anketiranih, pri čemu je velika većina poslodavaca pokazala interes za njihovo zdravlje.

Pritom su medijski poslodavci u gotovo 45 posto slučajeva zaposlenicima ponudili i pomoć. Ipak, više od petine bolesnih od korone (22,5 posto) poslodavci nisu nazvali i raspitali se o zdravstvenom stanju. Polovini anketiranih u koroni je porastao opseg posla, a plaće su ostale iste. Promjene u psihičkom stanju od izbijanja pandemije nije osjetilo manje od trećinu ispitanih. 

Istraživanje je provedeno na uzorku od 108 novinara i urednika u dobi od 18 do više od 60 godina.

Specijalistica organizacijske i industrijske psihologije Tanja Pureta istaknula je kako najviše zabrinjava podatak da se više od polovine anketiranih novinara i urednika žali na simptome 'burnouta'.

''Podatak o 50 posto ispitanika koji doživljavaju 'burnout' je toliko alarmantan da bi svako njegovo ignoriranje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, kako po zdravlje zaposlenika, tako i za opstanak poslodavca. Takvi zaposlenici, ako se odmah ne krenu oporavljati, mogu i sebi i poslodavcu uzrokovati više štete nego koristi'', istaknula je Pureta.