Nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine, uslijedilo je teško razdoblje borbe za opstanak i diplomatsko priznanje u jeku Domovinskog rata
News
Komentari 11
Nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine, uslijedilo je teško razdoblje borbe za opstanak i diplomatsko priznanje u jeku Domovinskog rata
Republika Hrvatska na današnji dan slavi dvostruku i iznimno važnu obljetnicu. Prije 33 godine, 15. siječnja 1992., postala je međunarodno priznata država, čime je potvrđena njezina suverenost na svjetskoj pozornici. Istoga datuma, ali šest godina kasnije, 1998., završena je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je zaokružena teritorijalna cjelovitost zemlje. Iako je danas Hrvatska članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO saveza, zanimljiv je podatak da postoje tri države koje je do danas formalno nisu priznale.
Nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine, uslijedilo je teško razdoblje borbe za opstanak i diplomatsko priznanje u jeku Domovinskog rata. Hrvatska i Slovenija, koje su istog dana proglasile razdruživanje od SFRJ, već su se sljedećeg dana međusobno priznale. Prvi val podrške stigao je od zemalja koje su i same prolazile kroz proces osamostaljenja od Sovjetskog Saveza. Iako tada ni same nisu bile općepriznate, baltičke države i Ukrajina stale su uz Hrvatsku. Prva je to učinila Litva, još 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina, Latvija i Estonija kasnije iste godine.
Ključni diplomatski saveznici u tom razdoblju bili su Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija je još 3. listopada 1991. objavila kako radi na međunarodnom priznanju Hrvatske, šaljući snažnu poruku svijetu. Ipak, kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku u povijesti će ostati zapisan Island, koji je tu odluku donio 19. prosinca 1991. godine. Istog dana priznanje je objavila i Njemačka, s napomenom da će ono službeno stupiti na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama tadašnje Europske zajednice. Sveta Stolica formalizirala je svoje priznanje 13. siječnja 1992., a dan kasnije to je učinio i San Marino.
Na dan 15. siječnja 1992. uslijedio je povijesni val priznanja. Svih dvanaest članica Europske zajednice priznalo je Hrvatsku kao samostalnu državu. Istoga dana to su učinile i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Do kraja siječnja, Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, a tijekom idućih mjeseci stigla su i priznanja svjetskih sila poput Rusije (17. veljače), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja) i Kine (27. travnja). Članstvo u Ujedinjenim narodima, kojim je status suverene države u potpunosti zaokružen, uslijedilo je 22. svibnja 1992. godine.
U večeri priznanja, dok je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman obratio se naciji povijesnim riječima.
​- Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana - poručio je Tuđman, dodavši u krugu suradnika:
​- Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.
Šest godina kasnije, isti je datum donio još jedan ključan događaj za hrvatsku državnost. Mandat Prijelazne uprave UN-a (UNTAES) službeno je završen 15. siječnja 1998., čime je u ustavno-pravni poredak Hrvatske mirnim putem vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Proces je omogućen potpisivanjem Erdutskog sporazuma 12. studenoga 1995., a uslijedio je nakon pobjedonosnih vojno-redarstvenih operacija "Bljesak" i "Oluja" koje su stvorile preduvjete za mirno rješenje. Tijekom dvogodišnje tranzicije provedena je demilitarizacija, uspostavljena je hrvatska administracija i platni promet te je omogućen povratak prognanika. Simboličan čin povratka bio je dolazak "Vlaka mira" u Vukovar 8. lipnja 1997., predvođenog predsjednikom Tuđmanom, što je označilo konačnu reintegraciju i potvrdu hrvatskog suvereniteta na cijelom teritoriju.
Iako su od priznanja prošle više od tri desetljeća, Hrvatsku još uvijek formalno nisu priznale tri zemlje: Kraljevina Butan, Republika Niger i Kraljevina Tonga. Donedavno je na tom popisu bila i Liberija, no Hrvatska je s tom afričkom državom 26. rujna 2024. uspostavila diplomatske odnose, što se u međunarodnoj praksi smatra činom priznanja. Uz to, pedesetak zemalja nikada nije donijelo formalnu odluku, ali su uspostavom diplomatskih odnosa de facto priznale hrvatsku suverenost.
Butan je izolirano kraljevstvo na Himalaji s manje od milijun stanovnika, Niger je velika zapadnoafrička država s preko 26 milijuna stanovnika, dok je Tonga otočna kraljevina u Tihom oceanu. Razlozi za izostanak priznanja vjerojatno leže u njihovoj vanjskoj politici, unutarnjim prilikama ili jednostavno nedostatku diplomatskih prioriteta, no to ni na koji način ne umanjuje međunarodni položaj Hrvatske.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+