Hrvatski proizvođači bioplina strahuju od gašenja, tvrde da im država uzima previše

Hrvatski proizvođači bioplina ukazali su u četvrtak na smanjenje proizvodnje struje iz bioplinskih sustava, upozorivši da bioplinskim elektranama prijeti gašenje nastavi li država inzistirati na ograničavanju prihoda od prodaje struje na 180 eura po megavatsatu.

Tajnik Hrvatske udruge proizvođača bioplina Ante Topalović istaknuo je na konferenciji za novinare da je vladina uredba prema kojoj svi proizvođači električne energije moraju državi plaćati razliku iznad prihoda od 180 eura po megavatsatu diskriminirajuća, jer su troškovi proizvodnje značajno drugačiji, ovisno o kojoj se vrsti proizvodnje radi.

- Nije isto proizvoditi električnu energiju iz solara, vjetra ili bioelektrana - rekao je i objasnio da se cijena sirovine za funkcioniranje bioplinskih postrojenja zadnjih godina udvostručila.

Naveo je da je Slovenija potpuno izuzela biopostrojenja iz slične uredbe, dok Njemačka sva postrojenja od jednog megavata i manje snage nije stavila u uredbu, a za sva postrojenja s više od jednog megavata ograničenje je 310 eura.

Taj limit traže i iz hrvatske udruge.

- Ovih 180 eura nije dovoljno za normalan rad i funkcioniranje bioplinskih postrojenja. Ako se ovako nastavi morat ćemo ugasiti sva postrojenja - rekao je Topalović, ponovivši da je prije dvije godine bioplin opskrbljivao 110.000 kućanstava električnom energijom, a danas oko 55.000 kućanstava, s tendencijom pada.

Predsjednik udruge Marijan Cenger kaže da je Hrvatska prije 10-ak godina počela poticati proizvodnju električne energije iz bioplinskih elektrana te da su investicije premašile 2,5 milijardi kuna, a država ih je poticala s više od dvije milijarde kuna.

Sve je dobro funkcioniralo sedam - osam, godina, ali su zbog krize nastali veliki problemi, ali reakcija države je izostala pa se sada proizvodi upola manje struje iz bioplinskih elektrana nego što bi se moglo, s tendencijom pada, rekao je.

Cenger je kazao da bi instaliranih 47 megavata bioplinskih elektrana moglo podmiriti potrebe za električnom energijom 110 tisuća kućanstava, ali trenutačno zadovoljavanju potrebe tek polovice toga broja.

Vlada je krajem prošle godine donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, kojom se ograničava prihod od prodaje električne energije na 180 eura po megavatsatu, a za prihode iznad te granice određuje se uplata u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uredba se naslanja na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. EU je odredio gornju granicu tržišnih prihoda od 180 eura po megavatsatu kao jedinstvenu gornju granicu u cijeloj Europskoj uniji, kako bi očuvao standard građana i funkcioniranje gospodarstva i zaštitio ih od previsokih cijena.

Ministar gospodarstva Davor Filipović tada je rekao da se prihod na temelju uredbe procjenjuju na pola milijarde kuna.

Uredba bi se trebala primjenjivati do 30. lipnja 2023. godine.