Neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju prosinca 2024. godine iznosila je 23,2 milijarde eura, što predstavlja godišnje povećanje od tri milijarde eura ili 14,8 posto
IZVJEŠĆE HANFE
Hrvatski mirovinski fondovi rasli i lani, imali bolje prinose od američkih i švicarskih
Čitanje članka:
3
min
Prema mjesečnom izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), godišnji prinosi Mirexa, pokazatelja uspješnosti poslovanja obveznih mirovinskih fondova (OMF), u 2024. godini ostvarili su značajan rast. Fondovi kategorije A zabilježili su prinos od 13,27 posto, fondovi kategorije B 9,68 posto, dok su fondovi kategorije C imali prinos od 3,55 posto, piše Bloomberg. Ovo je druga uzastopna godina pozitivnog trenda nakon pada zabilježenog 2022. godine zbog potresa na tržištima izazvanih ratom u Ukrajini.
Usporedbe radi, 2022. godine prinosi su pali za 4,12 posto u kategoriji A, 5,04 posto u kategoriji B te 5,25 posto u kategoriji C. Već u 2023. godini zabilježen je oporavak s prinosima od 14,9 posto za kategoriju A, 10,2 posto za kategoriju B i 4 posto za kategoriju C. Prosječni godišnji prinosi od početka rada OMF-ova iznose 7,74 posto za Mirex A, 5,40 posto za Mirex B i 3,38 posto za Mirex C.
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju prosinca 2024. godine iznosila je 23,2 milijarde eura, što predstavlja godišnje povećanje od tri milijarde eura ili 14,8 posto. Broj članova OMF-ova dosegao je 2.333.992, što je za 85.167 više nego godinu ranije. U 2023. godini broj članova je porastao za 87.428. Tijekom 2024. godine u OMF-ove je ukupno uplaćeno 1,5 milijardi eura, što je 20,7 posto više nego prethodne godine. Istovremeno, godišnje isplate po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova iznosile su 398,4 milijuna eura, što je povećanje od 33,1 posto u odnosu na 2023. godinu.
2024. su najveći prinos ostvarili fondovi A kategorije (MIREX A), prosječno 13,27 posto. Najveći prinos je ostvario obvezni mirovinski fond PBZ CO – A, čak 16,50 posto.
Prosječni prinos fondova B kategorije (MIREX B) je 2024. iznosio 9,68 posto, a fondova C kategorije (MIREX C) 3,55 posto.
Dobrovoljni mirovinski fondovi također bilježe rast
Broj članova otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) povećao se za 23.832 na ukupno 417.157. Zatvoreni mirovinski fondovi (ZDMF) također su zabilježili rast, povećavši broj članova za više od tisuću na ukupno 49.609. Ukupne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove na godišnjoj razini iznosile su 157 milijuna eura, što je 11 posto više nego prethodne godine. Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova na kraju prosinca 2024. godine iznosila je 1,44 milijarde eura, što predstavlja rast od 14,8 posto.
Zagrebačka burza također je zabilježila značajan rast u 2024. godini. Ukupni promet iznosio je 459,4 milijuna eura, što je 23,6 posto više nego prethodne godine. Tržišna kapitalizacija porasla je za 23,3 posto. Najtrgovanija dionica bila je ona Hrvatskog Telekoma (HT), s prometom od 31,9 milijuna eura, dok je cijena dionice porasla za 47,3 posto.
Investicijski fondovi također bilježe povećan interes ulagatelja. Ukupna imovina 117 UCITS fondova na kraju godine iznosila je 3,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 939,1 milijun eura ili 41 posto u godinu dana. Najviše su porasle uplate u novčane fondove (za 598,7 milijuna eura), zatim u fondove iz kategorije "ostali" (153,7 milijuna eura) te u dioničke fondove (66,8 milijuna eura). Negativne neto uplate zabilježili su napajajući (-4,7 milijuna eura) i obveznički fondovi (-53,1 milijun eura).
Najveći dio imovine investicijskih fondova i dalje pripada obvezničkim fondovima, koji čine 26,2 posto ukupne neto imovine svih UCITS fondova. Slijede fondovi iz kategorije "ostali" s 24,8 posto, dok dionički i mješoviti fondovi čine 16,2 posto, odnosno 9 posto ukupne imovine. Prosječni godišnji prinos ponderiran imovinom bio je najveći za dioničke fondove (18,5 posto), slijede napajajući i mješoviti fondovi s po 7,6 posto, fondovi iz kategorije "ostali" s 4,3 posto, dok su najmanji prinosi ostvareni u obvezničkim fondovima (2,7 posto), piše Bloomberg Adria.
Ukupno gledano, 2024. godina donijela je značajan rast mirovinskih i investicijskih fondova, uz rast tržišta kapitala, što pokazuje stabilan trend oporavka i povjerenja ulagatelja u financijski sektor.
No, zajamčeni prinosi u kategoriji C u Hrvatskoj su znatno niži nego drugdje. Tako su najveći mirovinski fondovi Nizozemske i Švicarske ostvarili 6,6, odnosno 6,5 posto prinosa, dok je u cijeloj kategoriji C u Hrvatskoj prosječni prinos oko 3,5 posto.
BVK, najveći mirovinski fond u Švicarskoj, je na svojim stranicama objavio da je u istom razdoblju ostvario prinos od 6,6 posto. ABP, najveći mirovinski fond u Nizozemskoj, je u izvješću za treći kvartal 2024. objavio da mu je od početka godine do kraja trećeg kvartala prinos iznosio 6,5 posto. Oba fonda imaju manji prinos od svih fondova A i B kategorije u Hrvatskoj.
Da bi se objasnili ovakvi prinosi, treba pogledati strukturu imovine. Najuspješniji fond, PBZ CO, ima 42,74 posto imovine u obveznicama, mahom izdanima u Hrvatskoj. Dionice čine 28,1 posto imovine, pri čemu dominiraju one NLB-a, Končara i HPB-a. U investicijskim fondovima PBZ CO ima 18,54 posto imovine. Gledajući geografski, nešto više od 82 posto imovine ovog fonda je u Europi, a gotovo 16 posto u SAD-u.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
