Hrvatska zabilježila prvi suficit od 2002., a pao je i javni dug

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof kazao je u petak da je suficit opće države u 2017. godini ostvaren ponajviše zahvaljujući povećanju poreznih prihoda, kao i znatnom poboljšanju rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.

Kako pokazuje Izvješće DZS-a o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države objavljeno u petak, suficit konsolidirane opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Naime, to je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

Kako je naveo ravnatelj DZS-a Marko Krištof, pritom je najveći suficit ostvaren u sektoru središnje države, 2,5 milijarde kuna. Fondovi socijalne sigurnosti su također ostvarili suficit, dok je lokalna država zabilježila deficit od 136 milijuna kuna.

Krištof kao glavne razloge zbog kojih je u prošloj godini generiran suficit ističe znatno povećanje poreznih prihoda, pri čemu je iznos prikupljenih poreza na proizvodnju i uvoz skočio 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, napominje, zabilježeno je i znatno poboljšanje financijskih rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.

Također, sektor opće države je zabilježio i pad investicija, koje su iznosile 9,8 milijardi kuna, 13,1 posto manje nego u 2016. godini.

Krištof pritom napominje da je podatak za investicije za prošlu godinu privremen i da će se on sigurno mijenjati u listopadskoj notifikaciji, s obzirom da u trenutku sastavljanja izvješća nisu bili dostupni svi konačni podaci.

Na ostvarenje suficita utjecalo je i smanjenje kamatnih rashoda, što se dogodilo već drugu godinu zaredom, te naposljetku manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija.

Također, ovo je treća godina zaredom da Hrvatska ima primarni suficit, odnosno kada se iz proračuna oduzme iznos kamata. Tako je 2015. godine iznosio 114 milijuna kuna, 2016. 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, a 2017. godine 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u na najnižoj razini od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

Najveći razlog porasta stanja duga opće države jest novo zaduženje države od otplata u 2017. godini.

Istovremeno, kaže Krištof, smanjenju duga znatno je pridonjelo i smanjenje duga središnje države po kreditima. Pritom, kod lokalne države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom instrumentu.

Krištof napominje da je cijela serija duga revidirana jer je Hrvatska narodna banka (HNB) napravila unaprjeđenja, u smislu da su kvalitetnije obračunali, odnosno konsolidirali dio duga, što je dovelo do njegovog smanjenja.