Obljetnica dolazi u trenutku kada je rizik od nuklearnog sukoba, prema mnogim stručnjacima, najveći od Hladnog rata
OBLJETNICA
Hirošima, 80 godina kasnije: 'Svijet nije naučio svoju lekciju, sudnji dan nam je sve bliže!'
Čitanje članka:
3
min
Točno u 8:15 ujutro, u isti trenutak kada je prije 80 godina američki bombarder B-29 ispustio atomsku bombu na grad, Hirošimom je odjeknulo Zvono mira. Deseci tisuća ljudi, uključujući predstavnike iz rekordnih 120 zemalja, pognuli su glave u minuti šutnje. Osamdeseta obljetnica prvog nuklearnog napada u povijesti obilježena je u sjeni rastućih globalnih napetosti i sve glasnijeg zveckanja nuklearnim oružjem, što preživjelima, čiji se broj rapidno smanjuje, ulijeva duboku frustraciju i strah.
Dok se svijet prisjeća tragedije koja je odnijela 140.000 života u Hirošimi i dodatnih 70.000 u Nagasakiju tri dana kasnije, poruka nade i mira sudara se s brutalnom stvarnošću. Preživjeli, poznati kao *hibakusha*, čija prosječna dob danas premašuje 86 godina, upozoravaju da svijet nije naučio lekciju i da se opasno približava ponavljanju povijesti.
Glasovi koji blijede, poruka koja mora odjeknuti
Za mnoge *hibakushe*, ovo je posljednja velika obljetnica kojoj će svjedočiti. Njihove priče, ispunjene nezamislivom patnjom, postaju sve dragocjenije. "Za 10 ili 20 godina više neće biti nikoga tko bi mogao prenijeti ovo tužno i bolno iskustvo", rekao je 94-godišnji Minoru Suzuto nakon što je položio cvijeće na kenotaf. "Zato želim podijeliti svoju priču što je više moguće."
Sjećanja su i dalje živa i bolna. Shingo Naito, koji je imao samo šest godina kada je bomba pala, ispričao je: "Otac mi je bio teško opečen i oslijepljen od eksplozije. Koža mu je visjela s tijela – nije me mogao ni držati za ruku." Njegov otac i dvoje mlađe braće i sestara nisu preživjeli. Teruko Yahata, koja danas ima 88 godina, još uvijek nosi ožiljak od eksplozije koja ju je odbacila kao osmogodišnju djevojčicu. Sjeća se kako se skrivala s obitelji pod dekom, osjećajući "toplinu zajedničkog umiranja".
Ova osobna svjedočanstva stoje kao snažan kontrast suhoparnim raspravama o nuklearnom odvraćanju. "Oni koji kažu da su napadi na Hirošimu i Nagasaki spasili živote ne poznaju stvarnost nuklearne bombe", poručuje 83-godišnji Kunihiko Iida, koji je u napadu izgubio majku i sestru.
Svijet na rubu: "Sat sudnjeg dana" sve bliže
Obljetnica dolazi u trenutku kada je rizik od nuklearnog sukoba, prema mnogim stručnjacima, najveći od Hladnog rata. Rat u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i sve oštrija retorika nuklearnih sila potaknuli su znanstvenike iz organizacije *Bulletin of the Atomic Scientists* da pomaknu svoj simbolični "Sat sudnjeg dana" na svega 89 sekundi do ponoći – najbliže globalnoj katastrofi ikad.
Gradonačelnik Hirošime, Kazumi Matsui, upozorio je na "ubrzani trend prema vojnom jačanju i ideji da je nuklearno oružje ključno za nacionalnu obranu", nazivajući to "flagrantnim zanemarivanjem lekcija koje je međunarodna zajednica trebala naučiti iz tragedija povijesti".
Podaci potvrđuju njegove strahove. Devet svjetskih nuklearnih sila potrošilo je prošle godine više od 100 milijardi dolara na svoje arsenale. Kina ubrzano povećava broj svojih bojevih glava, dok Rusija i SAD, koje zajedno drže 90% svjetskog nuklearnog oružja, intenzivno moderniziraju svoje kapacitete. Bomba bačena na Hirošimu, "Mali dječak", imala je snagu od 15 kilotona. Današnje moderno oružje je i do 80 puta jače i samo jedna takva bomba mogla bi u trenutku ubiti milijune ljudi.
Raskorak između sjećanja i politike
Unatoč statusu jedine zemlje koja je pretrpjela nuklearni napad, Japan se nalazi u složenoj poziciji. Vlada u Tokiju odbija potpisati Ugovor o zabrani nuklearnog oružja, oslanjajući se na zaštitu američkog "nuklearnog kišobrana". Premijer Shigeru Ishiba ponovio je opredjeljenje za svijet bez nuklearnog oružja, no istovremeno je opravdao oslanjanje na američko odvraćanje zbog nuklearno naoružanih susjeda, tvrdeći da te dvije pozicije nisu u suprotnosti.
Za preživjele, takav stav je šuplje obećanje. "Smiješno je", kaže Kosei Mito, 79-godišnjak koji je bio izložen radijaciji još u majčinoj utrobi. "Mislim da se ne možemo riješiti nuklearnog oružja sve dok ga napadač opravdava." Razočaranje je dodatno pojačano nedavnom izjavom američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je opravdavao potencijalni napad na Iran uspoređujući ga s bombardiranjem Hirošime i Nagasakija.
Nada unatoč svemu
Ipak, u moru zabrinjavajućih vijesti, postoje i tračci nade. Prošlogodišnja Nobelova nagrada za mir dodijeljena je japanskoj organizaciji *hibakusha*, Nihon Hidankyo, za njihovu neumornu borbu za svijet bez nuklearnog oružja. U poruci koju je na komemoraciji pročitala visoka predstavnica za razoružanje, glavni tajnik [Ujedinjenih naroda](https://www.un.org/) António Guterres istaknuo je da su se zemlje u "Paktu za budućnost" ponovno obvezale na denuklearizaciju.
"Sjećanje na prošlost znači štititi i graditi mir danas – i u budućnosti", poručio je Guterres. Ta se poruka širi i kroz simbolične geste, poput sadnica drveća koje je preživjelo atomsku bombu, a koje su posađene ispred sjedišta UN-a u New Yorku kao "živi testamenti snage ljudskog duha".
Odgovornost za sjećanje preuzimaju i mlađe generacije. Dvanaestogodišnji Shun Sasaki, čija je prabaka poginula u bombardiranju, već godinama vodi besplatne ture za posjetitelje Memorijalnog parka mira. "Najstrašnije što bi se moglo dogoditi u budućnosti jest zaboraviti što se dogodilo davno", kaže dječak.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
