Čekali smo četiri godine, ali sad smo opet u svojoj lijepoj školi, kaže nam ravnateljica Anita Perišić. Obnova je trajala više od četiri godine i stajala 23 milijuna eura
OBIŠLI SMO OBNOVLJENU GIMNAZIJU
FOTO Najljepša u Zagrebu: 'Čekali smo četiri godine, ali sad smo opet u svojoj lijepoj školi'
Čitanje članka:
4
min
Učenici prvih razreda gledali su me s čuđenjem kad sam im govorila da se vraćamo u našu škola koja je sad svemirski brod u starinskom oklopu, uz smijeh nam govori Anita Perišić, ravnateljica Gornjogradske gimnazije u Zagrebu. Nakon više od četiri godine, škola se vratila u svoju obnovljenu zgradu, gornjogradsku ljepoticu koja je sad zasjala kao jedna od najljepših zgrada u Zagrebu.
Sama cjelovita obnova zgrade koja datira još s početka 17. stoljeća trajala je više od četiri godine i jedna je od najsloženijih protupotresnih obnova u Zagrebu. Učenici su se u zgradu vratili 7. veljače, a kako je na svečanom otvorenju istaknuo zagrebački gradonačelnik, riječ je o najvećoj investiciji u obnovu škola u glavnom gradu.
Cijeli projekt stajao je 23 milijuna eura, od čega je 11 milijuna eura išlo iz gradskog proračuna, 7,5 milijuna iz EU fondova preko programa NPOO i oko 4,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti državnog proračuna. Pritom je cijeli projekt obnove morao biti izrađen ponovno jer prvi nije zadovoljavao konzervatorske zahtjeve. Zbog toga je obnova stajala godinu i pol.
Ovaj složeni i izazovan posao još nije završen, kaže nam ravnateljica, koja je posljednjih mjesec dana morala organizirati useljenje 593 učenika i gotovo 60 nastavnika te osoblja škole, uz redovito održavanje nastave.
Otkako je potres oštetio zgradu do neuporabljivosti, Gornjogradsku je primila XV. gimnazija. Prošlogodišnja generacija maturanata nije imala ni prilike vratiti se na Gornji grad.
- Neki od naših nastavnika nikad nisu ni bili u ovom prostoru. No mi koji smo tu godinama s veseljem smo se vratili i bila nam je važna naša škola te smo stalno pričali: 'Jednoga dana kad se vratimo...'. Tog petka, prvog dana povratka, organizirali smo obilaske za učenike s razrednicima kako bi se upoznali s prostorom. Dojam je sad potpuno drugačiji. a drugi, treći i posebno četvrti razredi ovo zaista znaju cijeniti i oni su u startu rekli: 'Kao da smo u muzeju, a opet je moderno' - govori nam Anita Perišić dok nas vodi u obilazak zgrade.
Jedinstveni strop
I zaista, spektakularan je spoj starog, zaštićenog kulturnog dobra i novog, uz konstrukcijsku obnovu zgrade koja sad može izdržati i udare od 7 stupnjeva po Richteru. Na dvokatnici su se obijali zidovi i žbuka.
Strop između prvog i drugog kata na dijelovima je u potpunosti rušen i postavljan ponovno. Stolarija je u potpunosti rađena nova prema originalu.
Obnova je donijela i neke zaista zadivljujuće detalje, poput dvorane za tjelesnu kulturu u kojoj je na stropu do detalja obnovljen još iz 19. stoljeća. Kako je za Jutarnji list pojasnila Antonia Matković Šerić, konzervatorica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, strop je vjerojatno radio danski slikar i dekorater Johannes Clausen, koji je živio i radio u Hrvatskoj i Austriji.
- Strop je bio zapušten i bijel od prašine. Konzervatori su ga obnavljali oslikavajući ga pažljivo, golemi posao su napravili - govori nam ravnateljica.
Budući da nije bilo drugog rješenja, dvoetažna dvorana ostala je dvorana za tjelesni, uz zaštitu na zidovima, te mrežu ispod stropa, kako ga se ne bi uništavalo. U obnovi je napokon uređena i u funkciju vraćena spektakularna dvorana u podrumu, s polukružnim svodovima. Tijekom posljednje obnove 2008./2009. nije bilo novca da je se završi, pa je prostor skupljao vlagu te se tek povremeno koristio za, primjerice, izložbu zmija. Sad je to suvremeni prostor koji će služiti i za suradnju sa susjednim školama - Gimnazijom Tituša Brezovačkog i XVIII. gimnazijom.
Dograđeno je novo evakuacijsko stubište, uređeni su prostori za primanje roditelja i za dnevni boravak učenika.
- Imali smo sreće s trećim izvođačem, tvrtkom iz Srbije. Nijedan radni dan na gradilištu nije bio 'prazan', uvijek je ovdje bilo 50-ak radnika koji su se prebacivali po potrebi - kaže ravnateljica.
A sama veličina od 2338 četvornih metara govori o kakvom je poslu bila riječ. Škola koja je od 17. stoljeća više puta obnavljana i dograđivana nije uređena samo konstrukcijski.
Stolci za visoke učenike
- Dobili smo pametne ploče u svakoj učionici. Uz njih su postavljene i trokrilne bijele ploče koje sad ispunjavaju sve zahtjeve, posebno za predmete poput fizike, matematike, gdje ima puno raspisivanja. Smanjili smo površinu ureda, a povećali površinu učionica, dobili smo četiri nove učionice i to nam je omogućilo jednu smjenu. Imamo protupožarne elemente, dizalo, ali je uređen i tavan, gdje smo dobili veliku učionicu i kabinete za sve nastavnike - nabraja Anita Perišić.
Zanimljiv je i podatak da je namještaj, klupe i stolce radila domaća tvrtka prema projektu Šumarskog fakulteta. Dakle, domaće znanje, vještina i rad. A prema prijedlogu fakulteta, u svakoj učionici po osam klupa i stolaca izrađeno je povišeno, za više učenike, kako bi im bilo udobnije sjediti.
Većina učionica pritom ima spektakularan pogled na Zagreb, pa učenici imaju opravdan razlog za "gledanje kroz prozor" na nastavi.
U sljedećim mjesecima škola će urediti i svoju prirodoslovnu zbirku te se planiraju i obilasci za posjetitelje. Uređen je i atrij gdje će biti školska kantina, dvorište koje spaja Katarinin trg i Gradec. Po dovršenju uređenja crkve svete Katarine pored škole, ovaj dio Zagreba zaista će vratiti stari sjaj.
Gornjogradska gimnazija uvijek je bila među najtraženijim školama u Zagrebu, no prije dvije godine, kaže, ravnateljica, imali su malu upisnu krizu.
Lani su učenici opet iskazali veliki interes pa je na 156 upisnih mjesta bilo više od 170 prvih izbora, a upisni prag bio je viši od 74 boda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
