RADOVI NA MUZEJU
FOTO Mimara zasjala u svojoj originalnoj boji! Obnova je pri kraju, evo kako sada izgleda
Zgrada Muzeja Mimara na Rooseveltovu trgu u Zagrebu ponovno je žute boje, kakva je bila i u vrijeme izgradnje davne 1895. godine
Tijekom restauratorskih radova u obnovi od potresa otkriven je, osim izvorne boje, i klasicistički oslik u središnjem, javnom dijelu građevine, koji je izvorno služio kao školska kapelica. Ti su oslici u obnovi očuvani, a muzejski prostor moderniziran.
U obnovi od potresa konzervatori su odlučili fasadu Mimare vratiti u izvornu boju, kakvu je zgrada imala kad je sagrađena kao školska ustanova krajem 19. stoljeća.
Svoju je poznatu sivo ljubičastu boju fasade dobila tek 1986. godine, kad je prenamijenjena u muzej. Izvorna, zlatna boja fasade tad je prešpricana cementnim namazom.
Tijekom restauratorskih radova u obnovi od potresa otkriven je, osim izvorne boje, i klasicistički oslik u središnjem, javnom dijelu građevine, koji je izvorno služio kao školska kapelica. Ti su oslici u obnovi očuvani, a muzejski prostor moderniziran.
Zgrada je podignuta krajem 19. stoljeća kao dio kompleksa donjogradskih gimnazija, u duhu historicizma. Vrijedna je primjer neo-renesansne palače, projekt njemačkih arhitekata iz Leipziga i Berlina, A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, i to doba specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada. Projekt je naručen 1892., a zgrada je otvorena za javnost 1895. g., u povodu dolaska cara Franje Josipa I. u Zagreb. Car je tad svečano otvorio i novosagrađenu zgradu današnjeg HNK, tad Narodnog zemaljskog kazališta u blizini Mimare, u to je vrijeme taj dio Zagreba bio - periferija.
U Zagreb je car stigao vlakom iz Beča, na Glavnom kolodvoru, ipak najvećoj infrastrukturnoj investiciji tog vremena, dočekao ga je ban Dragutin Károly Khuen-Héderváry. Legenda kaže da je ban naredio da se tlo na koje je po izlasku iz vlaka zakoračio car, posipa šljunkom dovezenim iz Mađarske, i caru rekao: "Sad hodate po mađarskoj zemlji”.
Značajnu ulogu u gradnji Mimare imao je slikar i političar Izidor Kršnjavi, od 1891. do 1896. u Zagrebu na položaju predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu. Pokrenuo je gradnju brojnih temeljnih institucija u prosvjeti, znanosti i kulturi.
Muzej Mimara je osnovan 1980., a za javnost otvoren sedam godina kasnije. Smješten je u središnjem dijelu zgrade, u kojem su do 1985. djelovale I. i IV. gimnazija. U sjevernom krilu kompleksa je V. gimnazija, a u južnome krilu OŠ "Izidor Kršnjavi" i Prva privatna umjetnička gimnazija. Fundus muzeja čini nekoć privatna zbirka umjetnina kolekcionara Ante Topića Mimare (1898 - 1987) koju je on darovao u trajno vlasništvo hrvatskom narodu, pod uvjetom da se uredi prostor za njeno stalno izlaganje.
