IZNIMNO UZNEMIRUJUĆI PRIZORI
FOTO Glad i smrt u Gazi. Tisuće kamiona s hranom je spremno, ali ne mogu doći do ove djece
Pojas Gaze suočava se s najtežom humanitarnom krizom u svojoj povijesti. Prema podacima Ujedinjenih naroda i brojnih međunarodnih humanitarnih organizacija, više od 111 ljudi, među kojima je više od 80 djece, dosad je umrlo od gladi i posljedica teške pothranjenosti, dok Izrael i dalje ograničava ulazak humanitarne pomoći u opkoljenu enklavu.
Prema izvješćima agencija Reuters, Al Jazeere i The Guardian, Izrael dopušta ulaz manjeg broja kamiona dnevno, iako je za osnovne potrebe stanovništva Gaze potrebno barem 500 kamiona s hranom, vodom, lijekovima i gorivom svaki dan.
Prema izvješćima agencija Reuters, Al Jazeere i The Guardian, Izrael dopušta ulaz manjeg broja kamiona dnevno, iako je za osnovne potrebe stanovništva Gaze potrebno barem 500 kamiona s hranom, vodom, lijekovima i gorivom svaki dan.
- Djeca govore roditeljima da žele u raj jer tamo barem ima hrane - rekao je jedan humanitarac za Guardian.
Trenutno ulazi tek 50-ak kamiona, a često i manje. Na granicama već tjednima čeka više od 6.000 kamiona punih humanitarne pomoći.
Izraelske vlasti tvrde da Hamas koristi pomoć u vojne svrhe, no UN i brojne nevladine organizacije navode da je postupak inspekcije već rigorozan i da nema opravdanja za masovno uskraćivanje osnovnih sredstava za preživljavanje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF upozoravaju da su uvjeti u Gazi “potpuno neodrživi” – gotovo milijun djece je pothranjeno, a zdravstveni sustav je pred kolapsom. Bolnice rade bez struje, lijekova i sterilne opreme. Hrana se distribuira pod oružanom pratnjom, a ljudi doslovno padaju u nesvijest od gladi.
Mnoge majke više ne mogu dojiti djecu, a u nekim bolnicama djeca umiru jer se ne mogu prehraniti niti liječiti. Liječnici, bolničari i volonteri također su pothranjeni i iscrpljeni.
- Nigdje ne možeš nabaviti mlijeko, a ako ga i nađeš, jedna kanta košta 100 dolara - rekao je Adham al‑Safadi, ujak preminulog dojenčeta, za Reuters.
U više navrata došlo je do panike i stampeda kod punktova gdje se dijeli hrana. Pojedine humanitarne organizacije i izvori na terenu navode da je više od 1.000 ljudi ozlijeđeno ili ubijeno dok su pokušavali doći do paketa pomoći. Neki su navodno poginuli pod paljbom blizu graničnih prijelaza ili skladišta.
Više od 100 organizacija za ljudska prava – uključujući Amnesty International i Human Rights Watch – optužuju Izrael za namjerno izazivanje masovne gladi, što se prema međunarodnom humanitarnom pravu može kvalificirati kao ratni zločin.
UN je pozvao na trenutačno otvaranje svih graničnih prijelaza i osiguranje humanitarnih koridora. Europska unija traži hitnu reviziju izraelske politike ulaza pomoći, a SAD se suzdržava od oštrijih optužbi, ali poziva na "povećanje protoka pomoći".
Izraelska vlada tvrdi da se nalazi u osjetljivoj sigurnosnoj situaciji, da Hamas koristi civilnu infrastrukturu za vojne svrhe i da ne može jamčiti siguran ulazak pomoći bez kompromisa nacionalnoj sigurnosti. No, mnogi diplomati tvrde da Izrael koristi blokadu i glad kao polugu pritiska tijekom pregovora s Hamasom, koji je nedavno poslao novi prijedlog primirja.
- Podijelili smo posljednji šator, posljednji paket pomoći, posljednje zalihe. Više nemamo ništa – rekao je Jan Egeland iz Norveškog vijeća za izbjeglice za Reuters.
Međunarodna zajednica suočena je s moralnom dilemom. Situacija na terenu svakim danom postaje sve teža, a izostanak konkretnog djelovanja prijeti da Gazu pretvori u zonu potpune humanitarne katastrofe.
- U ovom trenutku više ne govorimo o krizi – govorimo o katastrofi izazvanoj ljudskim djelovanjem. Glad nije posljedica suše, bolesti ili ekonomskog kolapsa. Ona je namjerno izazvana blokadom, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni ravnatelj WHO-a.
