POVIJESNI DAN
FOTO Dan kad je Amerika 1. put odabrala Trumpa. Izbor šokirao svijet. Neki plakali, drugi slavili
U izbornu utrku je ušao kao aposlutni outsider. Ismijavali su ga, neki su bili sigurni kako je to samo PR trik, kako će putem odustati... Ali nije odustao. Na današnji dan 2016. godine Amerikanci su izašli na izbore i odabrali Donalda Trumpa. Prisjetite se kako je bilo tih dana...
Bila je to noć koja je prkosila svim predviđanjima, noć u kojoj su se političke karte Amerike iznova promiješale na način koji je malo tko očekivao. Donald J. Trump, njujorški poduzetnik i televizijska zvijezda bez ikakvog prethodnog političkog iskustva, proglašen je 45. predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Njegova pobjeda nad demokratskom kandidatkinjom Hillary Clinton nije bila samo izborni trijumf; bio je to politički potres koji je uzdrmao temelje američkog i svjetskog poretka, kulminacija populističkog pokreta koji je zauvijek promijenio lice američke politike.
U izbornu utrku je ušao kao aposlutni outsider. Ismijavali su ga, neki su bili sigurni kako je to samo PR trik, kako će putem odustati... Ali nije odustao. Na današnji dan 2016. godine Amerikanci su izašli na izbore i odabrali Donalda Trumpa. Prisjetite se kako je bilo tih dana...
Bila je to noć koja je prkosila svim predviđanjima, noć u kojoj su se političke karte Amerike iznova promiješale na način koji je malo tko očekivao. Donald J. Trump, njujorški poduzetnik i televizijska zvijezda bez ikakvog prethodnog političkog iskustva, proglašen je 45. predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Njegova pobjeda nad demokratskom kandidatkinjom Hillary Clinton nije bila samo izborni trijumf; bio je to politički potres koji je uzdrmao temelje američkog i svjetskog poretka, kulminacija populističkog pokreta koji je zauvijek promijenio lice američke politike.
Nakon što je Hillary Clinton telefonskim pozivom priznala poraz, Donald Trump izašao je na pozornicu u njujorškom hotelu Hilton pred svoje oduševljene pristaše. No, umjesto trijumfalizma i oštre retorike koji su obilježili njegovu 18-mjesečnu kampanju, svijet je čuo neočekivano pomirljiv i staložen govor.
"Upravo sam primio poziv od tajnice Clinton. Čestitala nam je, radi se o nama, na našoj pobjedi, a ja sam čestitao njoj i njezinoj obitelji na vrlo, vrlo teškoj kampanji", započeo je Trump. "Hillary je radila jako dugo i naporno i dugujemo joj veliku zahvalnost za njezinu službu našoj zemlji. To mislim vrlo iskreno."
Ove su riječi bile u potpunoj suprotnosti s nadimkom "pokvarena Hillary" i prijetnjama posebnim tužiteljem koje su bile okosnica njegovih predizbornih skupova. U nastavku govora, pozvao je na nacionalno jedinstvo. "Sada je vrijeme da Amerika zacijeli rane podjela", rekao je. "Svim republikancima, demokratima i neovisnima diljem ove nacije, kažem da je vrijeme da se okupimo kao jedan ujedinjeni narod. Obećavam svakom građaninu naše zemlje da ću biti predsjednik svih Amerikanaca."
Obratio se i onima koji ga nisu podržali, tražeći njihovo "vodstvo i pomoć kako bismo mogli zajedno raditi i ujediniti našu veliku zemlju". Njegov govor bio je usredotočen na obnovu, ekonomski rast i "obnavljanje američkog sna", obećavajući da "zaboravljeni muškarci i žene naše zemlje više neće biti zaboravljeni". Bio je to trenutak u kojem je kandidat Trump pokušao postati predsjednik Trump, nudeći maslinovu grančicu naciji duboko podijeljenoj kampanjom koju je upravo on vodio.
Trumpova pobjeda izgrađena je na nizu smjelih i često kontroverznih obećanja koja su rezonirala s milijunima glasača, posebice bijelom radničkom klasom u industrijskim državama... Njegov slogan "Učinimo Ameriku ponovno velikom" (Make America Great Again) postao je simbol pokreta koji je odbacio političku korektnost i globalizaciju.
Ključni stupovi njegove kampanje bili su: Imigracija i sigurnost granica: Najpoznatije obećanje bilo je izgradnja "velikog, velikog zida" na granici s Meksikom, za koji je inzistirao da će platiti Meksiko. Zagovarao je masovnu deportaciju ilegalnih imigranata i predložio privremenu zabranu ulaska muslimana u SAD, što je kasnije modificirao u "ekstremne provjere" za ljude iz zemalja povezanih s terorizmom.
"Isušivanje močvare": Pozicionirao se kao autsajder koji će se boriti protiv korumpiranog političkog establišmenta u Washingtonu. Njegov prezir prema tradicionalnim političarima i medijima, koje je često nazivao "lažnim vijestima", bio je temelj njegove populističke privlačnosti.
Njegova kampanja, obilježena masovnim skupovima i kontroverznim izjavama, stvorila je snažnu vezu s biračima koji su se osjećali izdanima od strane obje političke stranke.
Clinton je uoči izbora bila veliki favorit, ali nije uspjela do pobjede...
Samo dva dana nakon izbora, svijet je svjedočio jednom od najiščekivanijih i potencijalno najneugodnijih susreta u modernoj američkoj povijesti. Novoizabrani predsjednik Donald Trump stigao je u Bijelu kuću na sastanak s predsjednikom Barackom Obamom. Njihov odnos bio je sve samo ne srdačan; Trump je godinama bio vodeći zagovornik "birther" pokreta, lažne teorije zavjere koja je dovodila u pitanje Obamino američko državljanstvo, dok je Obama tijekom kampanje Trumpa nazivao "jedinstveno nekvalificiranim" za predsjedničku funkciju.
Unatoč tome, sastanak u Ovalnom uredu, koji je trebao trajati 15-ak minuta, protegnuo se na 90. Nakon njega, obojica su se obratila novinarima s iznenađujuće pomirljivim izjavama. Obama je rekao da je imao "izvrstan" i "širok" razgovor s Trumpom te da je njegov "prioritet broj jedan u naredna dva mjeseca olakšati tranziciju koja će osigurati uspjeh našeg novoizabranog predsjednika".
Trump je, sjedeći pokraj Obame, izjavio da mu je bila "velika čast" i da gaji "veliko poštovanje" prema odlazećem predsjedniku. "Razgovarali smo o mnogo različitih situacija – nekim divnim i nekim teškim", dodao je Trump, kasnije na Twitteru napisavši da su imali "stvarno dobar sastanak, sjajnu kemiju". Istovremeno, prva dama Michelle Obama ugostila je buduću prvu damu Melaniju Trump. Bio je to nadrealan, ali ključan trenutak u mirnom prijenosu vlasti, simbolu američke demokracije, čak i nakon najgorčih političkih bitaka.
Dok su Trump i Obama u Bijeloj kući demonstrirali jedinstvo, ulice američkih gradova pričale su drugu priču. Trumpova pobjeda izazvala je val masovnih prosvjeda diljem zemlje.
Deseci tisuća ljudi, uglavnom mladih, izašli su na ulice u gradovima poput New Yorka, Chicaga, Los Angelesa i Portlanda, uzvikujući parole poput "Nije moj predsjednik!". Prosvjednici su izražavali strah i bijes zbog Trumpove retorike o imigrantima, manjinama i ženama. U Chicagu su se tisuće okupile ispred Trump Towera, dok je u Los Angelesu blokirana jedna od glavnih autocesta. U Portlandu, Oregon, prosvjedi su postali nasilni; neki su prosvjednici razbijali izloge i prozore automobila te bacali predmete na policiju, koja je situaciju proglasila pobunom i uhitila 26 osoba.
Trumpova reakcija bila je dvojaka. U početku je na Twitteru okrivio "profesionalne prosvjednike, potaknute od strane medija". Međutim, nekoliko sati kasnije, promijenio je ton, napisavši: "Sviđa mi se činjenica da male skupine prosvjednika imaju strast prema našoj velikoj zemlji. Svi ćemo se ujediniti i biti ponosni!" Njegovi suradnici, poput bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija, bili su manje diplomatski, nazivajući prosvjednike "razmaženim plačljivcima".
Ali osim prosvjeda, bilo je i slavlja. Trumpove pristaše slavile su po ulicama i kafićima, posebno su se veselili obećanju o gradnji zida na granici s Meksikom..
