EU odlučila tko ide dalje: Crna Gora blizu da postane članica, a Srbija i BiH su u teškoj situaciji

Europske komisija predstavlila je veliku analizu o napretku deset zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata Albanije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Kosova, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Turske i Ukrajine na njihovu putu prema članstvu u Europskoj uniji. Iz Komisija su istaknuli da je 2025. godina presudna jer zahtijeva konkretne korake i od zemalja kandidatkinja i od same EU, koja paralelno provodi pripreme za buduće proširenje i jačanje institucionalne otpornosti.

Crna Gora je, prema procjeni Komisije, najnaprednija kandidatkinja te bi, uz održavanje reformskog tempa, mogla zatvoriti pregovore do kraja 2026. Iako su otvorena sva poglavlja, a sedam privremeno zatvoreno, pred zemljom su još brojni izazovi. Ključno je održati fokus na vladavini prava, osobito u područjima slobode izražavanja, neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Komisija upozorava da imenovanja u pravosuđu i državnim institucijama moraju biti isključivo meritokratska i transparentna te je potrebno ojačati borbu protiv stranog uplitanja i dezinformacija te potpuno uskladiti viznu politiku s EU.

Albanija pak bilježi stabilan napredak i mogla bi završiti pregovore do kraja 2027., no glavni izazovi ostaju u provedbi reformi iz područja vladavine prava i ljudskih prava. Komisija traži ubrzanje reformi u pravosuđu, posebno završetak procesa provjere sudaca te jačanje neovisnosti tužiteljstva. Iako su vidljivi rezultati u borbi protiv korupcije zahvaljujući radu specijalnog tužiteljstva (SPAK), potrebno je pokazati mjerljive rezultate u visokoprofiliranim slučajevima. Sloboda medija, rodna ravnopravnost i zaštita djece i manjina i dalje su osjetljiva područja. Zabrinjava i spor tempo usklađivanja zakonodavstva u preostalim pregovaračkim poglavljima.

Ukrajina i dalje ostaje u fokusu zbog ambicije da do kraja 2028. zaključi pregovore, no tempo reformi mora biti znatno ubrzan. Najveći izazovi su konsolidacija neovisnog i učinkovitog pravosuđa te sprječavanje političkog pritiska na antikorupcijske agencije i civilno društvo. Komisija bilježi zabrinjavajuće trendove pritisaka na novinare i aktiviste te poziva na zaštitu slobode medija. Potrebno je provesti reformu Biroa za ekonomsku sigurnost i Agencije za povrat imovine te osigurati transparentnost u javnoj upravi. Istodobno, Ukrajina je ostvarila značajan napredak u postupnoj integraciji u europsko tržištem uvođenjem SEPA sustava, liberalizacijom trgovine i uključivanjem u roaming područje EU-a.

Moldavija ima ambiciozan cilj završiti pregovore početkom 2028., ali samo ako zadrži tempo reformi. Zemlja se suočava s izazovima u jačanju pravosudnih institucija, borbi protiv korupcije i pranju novca. Komisija preporučuje nastavak transparentnog i meritokratskog imenovanja sudaca i tužitelja, kao i jačanje financijskih institucija za sprečavanje kriminala. Unatoč napretku u jačanju kapaciteta Ureda za sprječavanje pranja novca i borbi protiv krijumčarenja oružja, potrebna je dugoročna stabilnost reformi i bolja administrativna učinkovitost.

'OČUVANJE MIRA' Kallas tvrdi: EU neće dopustiti sigurnosni vakuum u BiH, očekuje poštivanje zakona

Srbija je, s druge strane, otvorila 22 od 35 poglavlja, ali napredak je ograničen. Komisija navodi stagnaciju u vladavini prava, neovisnosti pravosuđa i slobodi medija. Ključni izazov ostaje normalizacija odnosa s Kosovom, koja će odrediti tempo pristupnih pregovora. EU zahtijeva povećanje stope usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, uključujući uvođenje sankcija Rusiji. Posebno se upozorava na praksu izdavanja državljanstava trećim zemljama, što predstavlja sigurnosni rizik. Komisija traži politički dijalog i povratak povjerenja između vlasti, oporbe i civilnog društva.

Sjeverna Makedonija je ostvarila napredak u javnoj upravi, monetarnoj politici i sprečavanju pranja novca, no ključni izazov je donošenje ustavnih promjena potrebnih za nastavak pregovora. Komisija traži jačanje borbe protiv korupcije, posebno na visokoj razini, i zaštitu neovisnosti pravosuđa. Politička volja za usklađivanje zakonodavstva s preporukama Venecijanske komisije i provedba bilateralnih sporazuma s Grčkom i Bugarskom presudni su za daljnji napredak.

Bosna i Hercegovina ima priliku napredovati nakon otvaranja pregovora 2024., ali i ozbiljne izazove. Potrebno je imenovati suce Ustavnog suda, poštovati njegove odluke i obnoviti političku suradnju unutar vladajuće koalicije. Komisija upozorava na opasnost od blokada institucija i političke retorike koja usporava reforme. Napredak je ostvaren u zaštiti podataka, upravljanju granicama i suradnji s Frontexom i Eurojustom, no zakonodavni okvir još uvijek nije u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom EU-a.

Kosovo je i dalje potencijalni kandidat, ali politička nestabilnost i kašnjenje u formiranju institucija nakon izbora 2025. usporili su reforme. Glavni izazovi su zaštita slobode izražavanja, borba protiv dezinformacija i smanjenje broja neutemeljenih zahtjeva za azil u državama članicama. EU poziva na nastavak dijaloga sa Srbijom i provedbu Sporazuma o normalizaciji odnosa. Naglasili su da je potrebna obnova reformskog procesa i veća međustranačka suradnja.

Turska je pak suočena s ozbiljnim nazadovanjem u demokratskim standardima, neovisnosti pravosuđa i zaštiti ljudskih prava. Pregovori su zamrznuti od 2018., a Komisija ističe da političko i pravno okruženje nije u skladu s europskim vrijednostima. Ipak, naglašava se, Turska ostaje ključan partner EU-a u sigurnosti, migracijama i regionalnoj stabilnosti. Glavni izazov ostaje provedba presuda Europskog suda za ljudska prava i poštivanje međunarodnog prava.

Gruzija je jedina zemlja koja je, prema Komisiji, "kandidat samo po imenu". Proces pristupanja je zaustavljen zbog ozbiljnog demokratskog nazadovanja, ograničavanja slobode izražavanja i širenja anti-EU propagande. Bruxelles upozorava da razina nazadovanja u reformama nema presedana među kandidatima.

ILI ĆE GA ODBITI EP je upozorio Komisiju da izmijeni prijedlog proračuna

Nadalje, Komisija razvija planove rasta i postupne integracije kandidata u jedinstveno tržište EU-a, kroz SEPA sustav, roaming, digitalnu infrastrukturu i umjetnu inteligenciju. Ukrajina i Moldavija ostvarile su značajnu financijsku potporu. Ukrajina do 38,3 milijarde eura, Moldavija do 1,9 milijardi vezanu uz provedbu konkretnih reformskih mjera. Zemlje Zapadnog Balkana sudjeluju u Planu rasta, s isplaćenim sredstvima Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.