Europska unija spremna je uzvratiti nakon što je američki predsjednik Donald Trump u subotu zaprijetio uvođenjem carina od 30 posto na proizvode iz Europske unije koji ulaze na američko tržište. U pismu upućenom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, Trump je poručio kako će od 1. kolovoza 2025. naplaćivati carinu od 30 posto na proizvode iz Europske unije koji dolaze u Sjedinjene Države, neovisno o sektorskim carinama, što je objavio i društvenoj mreži Truth Social.
- Ako iz bilo kojeg razloga odlučite podići svoje carine i odgovoriti protumjerama, onda će se svaki postotak koji povećate dodati na onih 30 posto koje mi naplaćujemo - poručio je Trump, dok je Ursula von der Leyen na Trumpovo je pismo, prenosi Politico, odgovorila hladnim tonom, poručivši da je EU spremna razgovarati, ali i poduzeti proporcionalne protumjere.
Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za 24sata ističe kako se vjerojatno radi o ponovljenom taktičkom pritisku te da dogovor još nije postignut, a da se samo može nagađati hoće li se do 1. kolovoza i postići.
- Nijednoj strani nije interes da se podignu carine na tu razinu jer će i EU podići carine na robni uvoz iz SAD-a te američke usluge počevši od američkih digitalnih kompanija koje su u Europi dominantne, poput tražilice do streaming servisa. EU ima pripremljene recipročne mjere pa to ne naglašava kao što to naglašava Trump - rekao je Novotny.
Navodi kako vjerojatno do uvođenja tolikih carina neće doći, ali ako SAD ipak uvede carine od 30 posto kao najnižu stopu, a za neke robe i više, to bi sigurno značilo smanjivanje izvoza u SAD.
'Amerikanci kupuju skupe europske automobile, odjeću..'
- Međutim EU uz SAD izvozi proizvode visoke dodane vrijednosti, kao što su skupi automobili, luksuzni proizvodi poput odjeće, skupocjenih torbi, specijalne vrste farmaceutskih proizvoda, za razliku od SAD-a koji želi prodavati Europi proizvode niske dodane vrijednosti kao što je brzo uzgajana piletina koja je uz pomoć hormonskih preparata brzo dostigla 2 kilograma, a to su proizvodi koje europski potrošači jednostavno ne žele - rekao nam je Novotny.
Ekonomski analitičar naglašava kako su velike razlike između europskih potrošača i američkih potrošača te da čak i ako se uvede carina, vjerojatno, kaže, neće doći do značajnijeg pada izvoza europskih proizvoda na američko tržište.
- Postoje procjene njemačkog Instituta za međunarodne trgovinske odnose u Kielu, navode da bi se možda u kratkom roku prodaja europskih proizvoda u SAD-u mogla smanjiti, no da će se oporaviti jer su Amerikanci koji kupuju europske proizvode bogatiji ljudi. Šampanjce, skupu odjeću i aute kupuju ljudi visoke kupovne moći. Njima toliko ne igra ulogu hoće li 100 ili 130 tisuća eura koštati neki auto tako da uvođenje carine ne može značajnije utjecati na izvoz europskih proizvoda na američko tržište, osim u specifičnim situacijama kao što je čelik, fini kemijski proizvodi, koje EU proizvodi, a američka industrija ih može nadomjestiti. Naime, EU u SAD izvozi čelik i farmaceutske proizvode koje Amerika može nadomjestiti iz svoje proizvode - rekao nam je Novotny.
Govoreći o hrvatskim proizvodima koji se izvoze u SAD, tu bi, kaže, najpogođeniji mogli biti Pliva koja veliki dio svoje proizvodnje izvozi u SAD te američki Pfizer koji u Savskom Marofu ima svoju tvornicu, te velika tvornica oružja iz Karlovca HS Produkt, koja, naglašava Novotny, 95 posto svoje proizvodnje izvozi u SAD.
- Po njihovom priznanju nametanje carina bi ih značajno pogodilo, no nadaju se da će se orijentirati potom na europsko tržište oružja koje je u velikom rastu. Ima i u Osijeku jedna mala tvornica koja je počela proizvoditi borbene dronove. Oni će se prilagoditi. S druge strane, naša prehrambena industrija ima gotovo beznačajan izvoz u SAD. Trumpa ne smijemo doslovno shvatiti, ali moramo ozbiljno. Inače, sad su osnovne američke carine na europske proizvode 20 posto. EU ima nešto više carinske stope, ona ima razne carinske barijere, osobito na proizvode s GMO komponentama jer EU ima ograničen uvoz iz SAD-a. Osim na proizvode s GMO-om tako je EU ograničila ili zabranila uvoz nekih kemijskih proizvoda koje bi američka vlada htjela da se oslobodi uvoz, poput nekih pesticida. U sporazumu se vode pregovori oko toga. Ako se ne postigne sporazuma s SAD-om, to neće biti dobro za SAD jer američkoj industriji trebaju europski proizvodi, dok s druge strane europski potrošači slabije kupuju američke proizvode, npr. skupe američke automobili, koji se u malim količinama uvoze i prometuju po europskim prometnicama jer su one preuske za te velike američke aute. Za kraj treba uzeti u obzir da je europsko tržište s 500 milijuna potrošača najbogatije, dok SAD nema toliko potrošača te je uz to europska kupovna moć daleko viša od američke - zaključuje Novotny.