Pljačka u Louvreu ne spada u izolirane incidente nego se smješta u dugu listu naizgled nevjerojatnih krađa iz svjetskih muzeja koje su potresle javnost i promijenile pristup zaštiti kulturne baštine
NIJE LOUVRE JEDNI...
Dragulji, milijuni i nestale slike: Neke predmete nikad ne nađu, ovo su neke od najvećih pljački
Čitanje članka:
2
min
Manje od deset minuta. Toliko je bilo potrebno pljačkašima da ukradu iznimno rijeke dragulje iz pariškog Louvrea. Kako su službeni izvori naveli, počinitelji su iskoristili košaru montiranu na kamion da se popnu do prozora na sjeverozapadnoj strani muzeja, probili staklo reznim alatom i za manje od četiri minute izložili i odnijeli tiare, ogrlice, broševe — među kojima su i komadi iz setova kraljica Marie‑Amelie i Eugénie te broš s 2438 dijamanata.
Lopovi nisu koristili oružje, nisu napadali posjetitelje, a zatim su nestali na dva motocikla. Ministar unutarnjih poslova i ministrica kulture javno su priznali ozbiljan sigurnosni propust, dok stručnjaci upozoravaju da policija ima ograničeno vrijeme da spriječi da ukradeni dragulji budu rastavljeni i trajno izgubljeni na crnom tržištu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:05
Dugi niz nevjerojatnih krađa
Ova pljačka ne spada u izolirane incidente nego se smješta u dugu listu naizgled nevjerojatnih krađa iz svjetskih muzeja koje su potresle javnost i promijenile pristup zaštiti kulturne baštine. Najpoznatija od svih dogodila se još 1911. godine kada je Vincenzo Peruggia iznio Monu Lisu iz Louvrea, sakrivši je ispod svog kaputa. Nestanak Leonardovog remek‑djela trajao je dvije godine i pretvorio je sliku u globalnu senzaciju; Peruggia je kasnije pokušao prodati sliku u Italiji i tada otkriven, a Mona Lisa je vraćena u Louvre, no reputacija muzeja i kulturni šok ostali su kao podsjetnik koliko su pojedinačni predmeti ranjivi.
Jedna od najzagonetnijih i najvrednijih krađa modernog doba dogodila se 1990. u Isabella Stewart Gardner muzeju u Bostonu. Dvojica muškaraca predstavili su se kao policajci, ušli u noćnu čarobnu tišinu muzeja i odnijeli 13 djela, među njima dvije slike Jana Vermeera i Rembrandtov portret. Umjetnine vrijedne stotine milijuna dolara i danas su nestale, a prazni okvir u muzeju simbolizira bolni, neriješeni kriminal koji godinama muči istražitelje i kolekcionare.
U studenom 2019. Dresden i cijelu Njemačku zgrozio je upad u povijesni Grüne Gewölbe, kraljevsku riznicu preponu zlatom i dragim kamenjem. Profesionalno izvedena pljačka rezultirala je odlaskom izuzetno vrijednih baroknih predmeta; dio je pronađen, dio još uvijek nedostaje, a slučaj je pokazao da sigurnost u starim riznicama mora pratiti vrijednost izloženih artefakata.
I u modernijim galerijama krađe su često spektakularne. U travnju 2012. iz Kunsthala u Rotterdamu nestali su radovi velikana kao što su Picasso, Monet i Matisse. Krađa koja je zapanjila Europu i dovela do intenzivne međunarodne istrage i kasnijih uhićenja. U Amsterdamu 2002. ukradene su dvije Van Goghovih slike; zahvaljujući policijskim naporima obje su kasnije vraćene, ali slučaj je otvorio raspravu o sigurnosnim standardima i transportu umjetnina.
Povijest je pokazala da lopovi biraju različite taktike: od sofisticiranih planova i lažnih policajaca do brutalnih upada i iskorištavanja građevinskih radova kao „maski“. Neki predmeti budu vraćeni nakon godina, ponekad zahvaljujući pogreškama kriminalaca, ponekad zahvaljujući tajnim pregovorima; mnogi, međutim, nestanu zauvijek u mreži ilegalne prodaje i rastavljanja na dijelove. Svaka velika pljačka izaziva i val političkih posljedica - ministri odgovaraju, muzeji preispituju protokole, osiguranje postaje skuplje, a posjetitelji zabrinutiji...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
