Obavijesti

News

Komentari 117

Ovako 'deru' umirovljenike u domovima za starije: Evo koliko plaćaju klimu, hladnjak, usluge

Ovako 'deru' umirovljenike u domovima za starije: Evo koliko plaćaju klimu, hladnjak, usluge

Trošak stanovanja u domu ne uključuje popratne usluge. Dodatno se naplaćuje struja za hladnjak, klimu, ventilator, podjela lijekova... Umirovljenicima se struja za klimu naplaćuje i pet puta više nego "vani"

Cijene domova za umirovljenike lete u nebo, pravo je čudo ako nekome od korisnika, nakon plaćanja računa za dom, išta ostane za odlazak na kavu ili u kazalište, za poklon unucima. No stanarina, koja uključuje i obroke, nije jedini domski trošak jer u mnogim domovima naplaćuju i, recimo, električnu energiju za vlastiti mali hladnjak umirovljenika, koji si oni kupe za držanje mlijeka za kavu, jogurta... Naplaćuje im se i trošak struje za klima-uređaj u sobi, ako ga sami ugrade ili su ga tamo naslijedili. Negdje plaćaju struju i za ventilator ljeti - dakle sami si moraju osigurati hlađenje ljeti i to plaćati, jer javni domovi u vlasništvu županija najčešće klimu imaju samo na hodnicima, pa korisnici vrata soba drže otvorenima, da bi se malo rashladili, a noću se "kuhaju", ili pale vlastite ventilatore i klime, za koje moraju platiti struju.

Najskuplja je struja - u domu

Zavirili smo u cjenike javnih županijskih domova u cijeloj Hrvatskoj, po kojima je za električnu energiju za hladnjak potrebno platiti od tri, do čak deset eura mjesečno. Izračunali smo, s druge strane, da će za mali hladnjak od sto litara, s malom ladicom za led, čak i s poskupljenjem koje stupa na snagu 1. studenog, uz dvotarifno brojilo, mjesečni račun biti manji od dva eura. Sa cijenama koje stupaju pak na snagu 1. siječnja 2026., trošak takvog hladnjaka u godini dana bit će 24,87 eura, što je točno dva eura mjesečno - manje od onoga što domovi već sad, prije poskupljenja, naplaćuju korisnicima.

Za najranjivije rast cijena je pitanje sigurnosti i dostojanstva
Za najranjivije rast cijena je pitanje sigurnosti i dostojanstva

Svih deset zagrebačkih domova u vlasništvu Grada struju za hladnjak naplaćuju 3,32 eura mjesečno, a 6,64 eura za klima uređaj od lipnja do rujna. U županijskim domovima u Belom Manastiru, Čakovcu ili Požegi, primjerice, za potrošnju hladnjaka treba izdvojiti pet eura mjesečno, u Đakovu četiri, u Šibeniku za mini hladnjak nešto više od 6,5 eura, u Slavonskom Brodu deset eura, koliko tamo naplaćuju i mjesečni dodatak za klima uređaj. Deset eura u sezoni struju za klimu naplaćuju i u županijskom Domu za starije osobe Bjelovar. U Domu za starije i nemoćne Požega korištenje vlastitog ventilatora košta pet eura, od lipnja do rujna.

- Takve su cijene, i što se može! Ja u sobi imam mali hladnjak, imam i domski klima-uređaj, čiji popravak i servis plaćam sam. Uspijem se pokriti s mirovinom, čak mi nešto i ostane, kaže nam Ante Pađen, umirovljeni arhitekt i stanar zagrebačkog doma umirovljenika. Tako je kako je, pomirljivo će ovaj gospodin, zadovoljan, kaže, životom u domu. 

Zagreb: Umirovljenik Ante Pađen

Domovi nude brojne druge usluge koje, naravno, naplaćuju - dodatnu njegu, ovisno o stupnju pokretljivosti korisnika, nošenje obroka u sobu ako to netko želi, dostavu namirnica i potrepština, lijekova, kupanje i pranje kose, brijanje, prijevoz k liječniku... Naruče li tri korisnice svaka po jedan proizvod iz drogerije, na primjer, a nabava potrepština stoji po tri eura, dom će dobiti devet eura za jedan odlazak u drogeriju, a neka od njih će možda skuplje platiti dostavu nego proizvod. No barem im ga ima tko donijeti.

U županijskom domu u Belom Manastiru pomoć pri nabavi lijekova koji se nadoplaćuju košta osam eura mjesečno, nabavka u trgovini po tri eura, priprema i podjela terapije u ambulanti doma - pet eura. Dodatak za serviranje hrane u sobu za pokretne korisnike košta 90 eura mjesečno, ili tri eura na dan. "Odnosi se isključivo na korisnike 1. stupnja usluge, koji su pokretni i samostalni, ali iz osobne komocije ne žele objedovati u restoranu", kažu u domu. 

Ništa nije besplatno

Tri eura je i odlazak u nabavu za korisnike zagrebačkih javnih domova. Dodatak na sobu s balkonom u svim je zagrebačkim domovima, ali i drugdje, dvadeset eura mjesečno. Dostava lijekova u zagrebačkom domu u Klaićevoj je, primjerice, 6,64 eura mjesečno, podjela dnevne terapije pak 26,5 eura, a usluga kupanja, pranja kose i rezanja noktiju 9,29. U požeškom javnom Cvjetnom domu podjela dnevne terapije stoji 27 eura mjesečno, pranje kose deset eura, koliko i, mjesečno, parkirno mjesto za korisnike. U županijskom Domu za starije osobe na Korčuli soba s balkonom dodatno košta 41 euro mjesečno, koliko i serviranje hrane u sobi, a dodatak na dijetalnu prehranu 65 eura. U Domu za starije Bjelovar podjela lijekova po danu stoji dva eura, dakle 60 eura ako se korisniku dostavlja svaki dan, dok je nabava potrepština 3,32 eura.

Istražili smo cijene domova za starije! Umirovljenici u očaju, negdje traže mjesečno i 2000 €
Istražili smo cijene domova za starije! Umirovljenici u očaju, negdje traže mjesečno i 2000 €

Dom za starije i nemoćne Čakovec pratnju korisnika na liječničke preglede prva dva sata naplaćuje ukupno sedam eura, toliko je i svaki dodatni sat, Dom za starije i nemoćne Slavonski Brod za pratnju uzima 30 eura. U Cvjetnom domu Šibenik pratnja u bolnicu stoji malo manje od 20 eura. U domu za starije osobe Bjelovar pratnja korisnika na dijagnostičke preglede košta 25 eura, imaju i, za tri eura, uslugu dostave nalaza i medicinske dokumentacije, recepata.

Dom za starije i nemoćne osobe Split je do ovoga svibnja struju za klima uređaj naplaćivao 15, za mali hladnjak četiri, a za veliki šest eura mjesečno, no Splitsko-dalmatinska županija kao osnivač doma je to ukinula.

Struja u Hrvatskoj kao da u svakoj županiji ima drugu cijenu.

Javni domovi koštaju od tristotinjak, do tisuću eura, ovisno o zdravlju korisnika, sobi...Prosječna je mirovina oko 650 eura, često nedostatna da pokrije trošak doma, a kamoli sve ono vanredno. 

Kako navode iz Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir, hladnjak nije propisan kao obvezni element, dom ga tolerira, ali ne potiče njegovo korištenje u sobama. 

- Zbog povećanog opterećenja električne mreže i higijenskih izazova, hladnjake korisnici mogu koristiti samo uz odobrenje, a u većini slučajeva dvoje korisnika dijeli jedan hladnjak. Naknada od pet eura mjesečno pokriva stvarnu potrošnju električne energije uređaja starije proizvodnje: prosječna godišnja potrošnja 220–260 kWh je četiri do pet eura mjesečno izračunali su. Prema evidenciji Doma za rujan, 35 korisnika plaća ovu dodatnu uslugu, što ukupno iznosi 175 eura mjesečno.
- Takva praksa i razina cijene prisutna je i u većini drugih domova u sustavu socijalne skrbi, osim u onima koji zanemaruju činjenicu da hladnjaci – osobito stariji i energetski neučinkoviti modeli – predstavljaju realno trošilo, drukčije od televizora ili mobilnog uređaja, a čiji se trošak ne bi smio prebacivati na državni proračun jer se radi o nadstandardnoj usluzi.

Kako kažu za uslugu od osam eura za nabavu lijekova, kad liječnik nepokretnom korisniku propiše lijek koji zahtijeva doplatu, Dom preuzima obvezu plaćanja u ljekarni umjesto korisnika i obitelji, kako bi se osiguralo da korisnik odmah dobije terapiju. 

- Riječ je o poslu koji uključuje odgovornost i rizik rukovanja tuđim novcem, a djelatnici, poput naše gđe. Marije, često i iz vlastitog džepa nadoknađuju pogrešno vraćen kusur iz ljekarne. Zbog toga se naknada od osam eura smatra simboličnim pokrićem troška i preuzete odgovornosti, a ne komercijalnom naplatom lijekova, kažu u domu. 

Iz Grada Zagreba odgovaraju kako je korisnicima domova za starije osobe u njihovoj nadležnosti, koji izraze želju, omogućeno korištenje hladnjaka u sobama. To su uređaji koje korisnici donose prilikom useljenja u dom te su upoznati da se upotreba hladnjaka dodatno nadoplaćuje. Hladnjak nije propisani minimalni uvjet opreme za pružanje usluge smještaja, ali nastoji se, kažu, korisnicima omogućiti boravak u ustanovi što sličniji životu u vlastitom domu. Naplata korištenja hladnjaka pokazala se potrebnom zbog sve većih troškova potrošnje električne energije, dodaju.

- Dodatak za klimatizacijski uređaj se obračunava i plaća samo za vrijeme ljetnih mjeseci, od lipnja do rujna, a soba se temperira sukladno potrebama i željama korisnika. Dakle, korištenje klimatizacijskog uređaja je isključivo mogućnost te iskazana želja korisnika da se u sobi samostalno regulira temperaturu prostora. Cijene dodatka za uporabu hladnjaka od 3,32 € i klimatizacijskog uređaja od 6,64 € utvrđene su Zaključkom gradonačelnika Grada Zagreba o cijenama usluga u domovima za starije osobe čija je osnivačka prava preuzeo Grad Zagreb iz 2018. i tada je predstavljao okvirni izračun prosječne potrošnje u razdoblju od mjesec dana", odgovor je Grada Zagreba. Od lipnja 2018., podsjećaju, nisu podizane cijene usluge smještaja kao niti cijene dodataka za uporabu hladnjaka i klimatizacijskog uređaja u domovima za starije u nadležnosti Grada Zagreba.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 117
Ispovijest vojnog tužitelja JNA: 'Vidio sam kako tuku Hrvate u logoru. Mlatili su i osakaćene'
SVJEDOK UŽASA

Ispovijest vojnog tužitelja JNA: 'Vidio sam kako tuku Hrvate u logoru. Mlatili su i osakaćene'

Lakić Đorović, umirovljeni potpukovnik pravne službe JNA, svjedok je brojnih događaja u zimu 1991. i 1992., kad je agresija JNA i Srbije na istok Hrvatske bila na vrhuncu
Stiže pravi udar zime! Sutra obilna kiša, a onda će dijelove Hrvatske zatrpati snijeg!
CIJELA ZEMLJA POD ALARMOM

Stiže pravi udar zime! Sutra obilna kiša, a onda će dijelove Hrvatske zatrpati snijeg!

Na Učki i Ćićariji kiša će okrenuti na snijeg, a obilniji snijeg past će u Gorskom kotaru i značajnija količina zadržat će se na tlu
Drama oko nafte u Srbiji: '37 dana nismo dobili kapi od Janafa... Mali, hitno kupi dizel'
SRBIJI PRIJETI ENERGETSKI KOLAPS

Drama oko nafte u Srbiji: '37 dana nismo dobili kapi od Janafa... Mali, hitno kupi dizel'

"Hrvati su sat vremena prije uvođenja sankcija prekinuli dovod nafte. Ni sekundu nisu htjeli riskirati, a od nas su zarađivali po 50 milijuna eura godišnje", rekao je Aleksandar Vučić danas