Dječak (13) koji je htio silovati majku svog prijatelja mogao bi završiti u domu. Neće mu suditi

Hrvatsku je potresao šokantan slučaj u kojemu je 13-godišnjak došao u kuću školskog prijatelja te pokušao silovati njegovu majku. Nakon toga je imao na online nastavu, a sad treba krenuti u školu, samo u drugi razred.

Ne ulazeći u konkretan slučaj, socijalna pedagoginja Matea Babić, ujedno viša stručna savjetnica, specijalist Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu za 24sata je ispričala da u Hrvatskoj djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati pred sudom, no i s njima se može raditi kao da su prošla sudski proces.

- To što nisu kazneno odgovorna ne znači da se na njihovo ponašanje ne reagira već se uključuje sustav socijalne skrbi i poduzima mjere zaštite u skladu s Obiteljskim zakonom te Zakonom o socijalnoj skrbi. Kad dijete nema 14 godina, ono se ne može tretirati kaznenopravno, ali se po rješenju Zavoda za socijalnu skrb uključuje u tretman, bilo kroz instituciju ili izvaninstitucionalnu skrb. Ono može završiti u Centru za pružanje usluga u zajednici, nekad se to zvao odgojni dom - objašnjava Matea Babić ujedno i potpredsjednica Udruge sudaca za mladež i obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.

HOROR U SLAVONIJI Užas na istoku Hrvatske. Dječak (13) pokušao je silovati majku svog prijatelja: 'Izvadio je nož'

Dodaje kako granica sudskog postupanja (14+) i nesudskog postupanja (mlađi od 14) u praksi nije uvijek oštra.

- U nekim državama granica kaznene odgovornosti je 10 godina, dok Vijeće EU potiče zemlje članice da je postave na najmanje 12 godina, jer djeca mlađa od toga, zbog svog mentalnog razvoja, nisu spremna snositi kaznenu odgovornost - navodi.

Svako dijete, naglašava Babić, mora proći multidisciplinarnu obradu u koju su uključeni psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog, pedijatar te neurolog kako bi se utvrdilo ima li dijete određene razvojne poteškoće ili možda živi u poticajno siromašnoj sredini.

- Kad je riječ o maloljetnicima, postoje različite odgojne mjere. Najčešće uključuju rad stručnjaka iz Zavoda za socijalni rad s djetetom ili odlazak djeteta u neko savjetovalište za mlade, primjerice u službu za mentalno zdravlje. Ako se procijeni da su rizici u obitelji preveliki, dijete se može izdvojiti iz primarne sredine i uključiti u institucionalni tretman. Tada se najprije primjenjuje odgojna ustanova otvorenog tipa, a ako to ne daje rezultate, prelazi se na zatvoren tip, odnosno odgojni zavod. Kod djece mlađe od 14 godina često se određuje pojačana briga i nadzor, što znači da se nad obitelji uvodi stručni nadzor. Socijalni radnik ili pedagog jednom tjedno, a po potrebi i češće, radi sa svim članovima obitelji, odlazi u kućne posjete i, uočavajući rizike i poteškoće, upućuje dijete u tretman dječjeg psihijatra. Postoji čitav niz mogućnosti i mjera koje se prilagođavaju svakom djetetu i obitelji - istaknula je Babić.

'Prvo napravim pripremu o obiteljskim prilikama'

Ističe kako su djeca simptom svojih obitelji.

- Ako dijete pokazuje neprihvatljiva ponašanja, uvijek nešto u njegovom okruženju ne funkcionira. Roditelji pritom igraju ključnu ulogu. Ako su djeca u sukobu sa zakonom maloljetni počinitelji, ja prvo napravim pripremu o obiteljskim prilikama i dajem prijedlog maloljetničke sankcije. Kontroliram izrečene mjere ovisno što sudsko vijeće izrekne ili odredi.

Ako oba roditelja sudjeluju u postupku, odazivaju se razgovorima i sudskim ročištima, najčešće se radi o izoliranom incidentu i dijete se uspije vratiti na pravi put. No, ako izostaje jedan roditelj ili je obitelj disfunkcionalna, rizici za daljnje probleme su znatno veći. Na temelju međusobnog odnosa između roditelja dijete kasnije uči o odnosima, uključenost roditelja mi je veliki prediktor budućeg ponašanja djeteta. Mi odgojem učimo dijete kako da uklopi svoj temperament u društvo, na taj temperament se priljepljuju odgoj, iskustvo, sve što utječe na razvoj. S djetetom se mora raditi, bez obzira je li kazneno odgovoran ili ne. A i inače djeci treba puno ljubavi, pažnje, djecu treba slušati. I treba znati postaviti granice - dodaje.

Babić podsjeća da se maloljetnicima u pravilu ne smije lijepiti etiketa delinkventa.

- I kad dijete s 14 godina dođe pred sud, važno je izbjeći etiketiranje jer ono može gurnuti mladu osobu dublje u kriminalni identitet. Mladima treba pružiti odgojni utjecaj i mogućnost povratka na pravi put. U Hrvatskoj se maloljetnički zatvor može izreći samo starijim maloljetnicima od 16 do 18 godina, dok se mlađima izriču odgojne mjere. Zakon prepoznaje i mlade punoljetnike od 18 do 21 godine, gdje se također nastoji vidjeti postoji li prostor za odgojni utjecaj.

U Škotskoj, primjerice, raspravlja se da se mladima u razvoju smatraju osobe sve do 26. godine života. To pokazuje koliko je važno gledati razvojnu dimenziju, a ne samo kronološku dob - kaže Babić.