Dijaspora ipak neće služiti vojni rok? Evo što kaže stručnjak

Novi zakon o obrani Hrvatske podrazumijevat će vojnu obvezu svih hrvatskih državljana bilo gdje u svijetu i temelj u tom pitanju je državljanstvo, a ne mjesto prebivališta, ali će hrvatski državljani s prebivalištem izvan zemlje "kao i dosad vjerojatno biti oslobođeni temeljnog vojnog osposobljavanja". Tako bi se, najkraće rečeno, objasnile nedoumice o služenju vojnog roka mladića s hrvatskim i još jednim državljanstvom. Naime, MORH je pojasnio da, prema ugovoru između dviju zemalja o dvojnom državljanstvu, "dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište". Vojni stručnjak Marinko Ogorec kaže da je bespredmetno služiti vojni rok na dva mjesta. Služi se, kaže, tamo gdje se boravi.

DUG DOMOVINI MORH neće kazneno goniti hrvatske državljane u BiH ako ne odsluže vojni rok

- To je stvar bilateralnog dogovora dviju država. Ali mladići trebaju služiti vojni rok tamo gdje su u pričuvnom sastavu jer je ostalo besmisleno - kaže Ogorec.

Što se tiče kaznenog progona mladića koji se ne odazovu, a imaju prebivalište i državljanstvo u Hrvatskoj, jasno je da se to podrazumijeva.

- Ako imate obvezu prema zemlji, onda se podrazumijeva da ćete snositi sankcije ako se obveze ne ispune. Slično kao porez koji moramo plaćati - kaže Ogorec.

VOJNI ROK Zamjenik ministra obrane BiH: Moramo riješiti spor o služenju vojnog roka u Hrvatskoj

S obzirom na velike nedoumice o vojnom roku, MORH je dodatno objasnio da, što se tiče Bosne i Hercegovine, mladići od 19 godina koji ondje imaju prijavljeno prebivalište, a imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i državljanstvo BiH, Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama. To se naslanja na izjavu zamjenika ministra obrane BiH Slavka Galića, koji je jasno rekao da Zakon o obrani BiH zabranjuje državljanima te zemlje da sudjeluju u oružanim snagama drugih država.

Zakon o obrani, koji je Hrvatski sabor usvojio 24. listopada 2025., još u fazi čekanja objave u Narodnim novinama, nakon čega slijedi izrada provedbenih pravilnika. Procjenjuje se da će zakon stupiti na snagu za otprilike mjesec dana, nakon završetka javne rasprave, a prvi pozivni rok mogao bi biti početkom 2026. Kakva je procedure za hrvatske državljane izvan zemlje? Prema trenutnim informacijama, svaki hrvatski državljanin ima obvezu da se u godini u kojoj navrši 18 godina prijavi u najbliži konzulat ili veleposlanstvo zemlje u kojoj živi i upiše u evidenciju. Time se prikupljaju osnovni podaci poput adrese boravka, kontakta, statusa obrazovanja, a u diplomatsko-konzularnom predstavništvu dobit će i informacije o svojim obvezama vezanim uz temeljno vojno osposobljavanje.