Europski akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju u prvih godinu dana donijet će uštede od 45 milijardi eura, a do 2040. godine uštede će dosegnuti čak 260 milijardi, rekao je povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jorgensen.
POVJERENIK ZA ENERGIJU I STANOVANJE
Dan Jorgensen: 'Plan EK-a donijet će velike uštede gospodarstvu i građanima'
Čitanje članka:
2
min
“To će omogućiti uštede od preko 200 eura prosječno po kućanstvu”, rekao je Jorgensen u intervju za Europsku novinsku redakciju (ENR), zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.
Visoke cijene energije snažno utječu na konkurentnost europskog gospodarstva, jedan je od zaključaka izvješća o europskoj konkurentnosti koje je za Komisiju pripremio bivši talijanski premijer i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi. Stoga je Komisija izradila akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji treba ispuniti tri cilja: smanjiti cijene energije, riješiti se ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i nastaviti s naporima na dekarbonizaciji ulaganjem u obnovljive izvore.
Plan obuhvaća sve tri komponente računa za energiju - troškove proizvodnje energije, naknade za prijenosnu mreže te poreze i pristojbe.
Jorgensen je rekao da je Europska unija od početka ruskog napada na Ukrajinu uspjela znatno smanjiti svoju ovisnost o Rusiji, ali da to nije dovoljno. Stoga priprema plan kako se potpuno riješiti te ovisnosti.
“Možemo reći da je uspjeh to što smo od 2022. godine kada je 45 posto našeg plina dolazilo iz Rusije to smanjili na sadašnjih 13 posto. S druge strane, u tom smo razdoblju potrošili više novca kupujući rusku energiju nego što smo dali za pomoć Ukrajini”, kaže povjerenik.
“Tako neizravno pomažemo puniti Putinovu ratnu škrinju, stoga moramo učiniti više da bismo postali neovisniji o ruskim fosilnim gorivima”, rekao je Jorgensen.
Na pitanje kada bi se EU mogao potpuno riješiti ovisnosti o ruskoj energiji, a da se pritom ne povećaju cijene za građane i gospodarstvo, Jorgensen kaže da ne može reći precizan datum i da će uskoro predstaviti mapu puta kako to postići.
“Vrijedno radimo na tome i pri tom vodimo računa da to ne ide na štetu građana”, kaže.
Danski povjerenik naglašava da će Europska unija trebati masovne investicije u obnovljive izvore energije, u energetsku učinkovitost i prijenosnu mrežu.
Velika prepreka za ispunjavanje ciljeva jest predugo vrijeme za izdavanje dozvola.
“Ponekad za dozvole za nove projekte obnovljivih izvora ili za prijenosnu mrežu potrebno je čekati između pet i 10 godina, pa i više. To je očito presporo i potpuno neprihvatljivo. Stoga mi nećemo nastojati to smanjiti za 10 ili 20 posto, nego postaviti pravilo da to ne bude nikad dulje od šest mjeseci, a za komplicirane projekte nešto dulje, ali ne više od dvije godine”.
Povjerenik kaže da će nuklearna energija igrati značajnu ulogu u energetskoj košarici Europske unije, ali da ne očekuje veliku ekspanziju. “Ako se ne varam, sada dobivamo 99 GW iz nuklearnih elektrana i procjenjujemo da će to u četrdesetim godinama ovoga stoljeća pasti na 88 GW i onda porasti na oko 100 GW sredinom stoljeća. Dakle, više manje bit ćemo na istoj razini kao i danas i ne očekuje se ekspanzija”, kaže.
“Ono što bi to moglo promijeniti jest razvoj malih modularnih reaktora, ali to je teško predvidjeti”, dodao je Jorgensen.
“Postoji mogućnost novih tehnologija, poput četvrte generacije nuklearki i ako ta tehnologija postane dovoljno zrela za tržište to bi moglo dovesti do toga da one zemlje koje su sada protiv nuklearne energije zbog sigurnosnih problema i otpada promijene svoje mišljenje”, rekao je povjerenik.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
