CSI USKRS Američki istražitelj u Rijeci: 'Evo kako bi izgledala forenzička istraga Isusove smrti'
Jeff Branyon, stručnjak s 35 godina iskustva u američkoj policiji, u riječkom Nadbiskupskom domu predstavio je analizu Isusove smrti iz kuta kriminalista
Jeste li se ikad zapitali kako bi izgledala suvremena forenzička analiza uskrsnuća?
Odgovor na to ponudio je američki forenzički stručnjak Jeff Branyon koji je, koristeći metode kriminalističke i forenzičke analize, pokušao rasvijetliti misterij Uskrsa. Iza njega stoji 35 godina iskustva u američkoj policiji, a na tribini u riječkom Nadbiskupskom domu predstavio je kako se metode kriminalističke istrage mogu primijeniti na pitanje Isusove smrti i praznoga groba.
Udruga Fokus i Alfa tim u srijedu su u dvorani tog doma organizirali tribinu na kojoj je Branyon okupljene pozvao da pokušaju istražiti, kako je rekao, "najveći zločin u povijesti čovječanstva" - ubojstvo Isusa Krista. Na jedinstvenom predavanju Branyon je, koristeći metode kriminalističke i forenzičke analize, pokušao rasvijetliti misterij Uskrsa.
Predavanje je bilo podijeljeno u dva dijela. U prvom je Branyon predstavio osnovne postupke koji se koriste u kriminalističkim istragama i primjere iz svoje profesionalne karijere. U drugom dijelu pokušao je iste istraživačke metode primijeniti na događaje povezane s Isusovom smrću.
- Kad istražujemo bilo koji slučaj, moramo biti svjesni vlastitih predrasuda. Svatko od nas ima određenu pristranost - rekao je Branyon dodajući kako istražitelj mora nastojati sagledati sve dostupne dokaze.
Kao primjer naveo je različite svjetonazore: neki ljudi smatraju da postoje samo prirodni zakoni, dok drugi vjeruju i u mogućnost nadnaravnog.
- Ako unaprijed odbacimo mogućnost čuda, možda ćemo automatski odbaciti i dio dokaza - istaknuo je iskusni forenzičar američke policije, koji u svojem radu nastoji detektivske metode primijeniti i na povijesna pitanja vezana uz Isusovu smrt i uskrsnuće.
Teorije o praznom grobu
Naglasio je kako mnogi smatraju da znanost i vjera ne mogu ići zajedno, no upravo se forenzička analiza, prema njegovu mišljenju, može koristiti i pri proučavanju povijesnih događaja opisanih u Bibliji. Kao temelj za takvo istraživanje naveo je svjedočanstva zapisana u Novom zavjetu, ističući da se autori evanđelja predstavljaju kao očevici događaja koje opisuju.
Govoreći o Isusovoj smrti, Branyon je podsjetio da se većina povjesničara slaže kako je Isus razapet i pokopan. Pritom je analizirao i neke teorije koje pokušavaju drukčije objasniti uskrsnuće. Jedna od njih tvrdi da Isus zapravo nije umro na križu, nego je samo pao u stanje nalik komi te se kasnije oporavio. Prema Branyonovu tumačenju, medicinski i povijesni podaci ne podupiru takvu pretpostavku.
Posebno se osvrnuo na opis iz Evanđelja po Ivanu, u kojemu se navodi da je rimski vojnik kopljem probo Isusov bok te da su potekli krv i voda.
- Danas znamo da takav opis može odgovarati medicinskom stanju koje nazivamo perikardijalni i plućni izljev, odnosno nakupljanje tekućine oko srca i u prsnoj šupljini - rekao je Branyon naglasivši da autor evanđelja vjerojatno nije imao medicinsko znanje, već je jednostavno zapisao ono što je vidio.
Predavač je spomenuo i izvore izvan Biblije koji govore o Isusu, poput rimskog povjesničara Tacita, židovskog povjesničara Josipa Flavija i drugih antičkih autora. Iako se njihovi zapisi razlikuju u detaljima, svi spominju pogubljenje židovskog učitelja kojega su Rimljani razapeli.
Analizirao je i teoriju prema kojoj su Isusovi učenici ukrali tijelo iz groba kako bi stvorili dojam uskrsnuća. Prema njegovu mišljenju, takva zavjera teško bi se mogla održati, osobito jer su učenici nakon tih događaja nastavili javno propovijedati i mnogi su zbog toga bili pogubljeni.
Na kraju je Branyon predstavio zaključak do kojega je, kako kaže, došao analizom dostupnih povijesnih i tekstualnih izvora.
Čuda i Torinsko platno
- U sudnici se presuda donosi na temelju dokaza 'izvan razumne sumnje'. To ne znači da nema nikakve sumnje, nego da je zaključak najrazumniji na temelju dostupnih činjenica - objasnio je.
Govoreći o odnosu vjere i dokaza, razlikovao je tri vrste vjere: "slijepu vjeru", koja postoji bez dokaza, "nerazumnu vjeru", koja postoji unatoč dokazima, i "forenzičku vjeru", koja se temelji upravo na dokazima.
Zanimanje sudionika bilo je veliko, a pitanja su se kretala od osobnih iskustava vjere do povijesnih i znanstvenih tema povezanih s Isusovom smrću i uskrsnućem. Branyon je, između ostaloga, rekao da kroz povijest često postoje pokušaji da se pronađu fizički dokazi povezani s Isusovim životom, poput mjesta njegova groba ili relikvija, no pritom je važno kritički procjenjivati metode i izvore istraživanja. Zaključujući raspravu ponovio je kako prema njegovu mišljenju dostupni povijesni zapisi i svjedočanstva čine snažan temelj za zaključak o Isusovu uskrsnuću.
