Cijene zlata prvi put probile 4000 dolara. Evo što pokreće ovaj nezapamćeni skok

Cijene terminskih ugovora za zlato u utorak su prvi put u povijesti probile psihološku granicu od 4.000 dolara, odnosno oko 3.700 eura po unci. Ovaj povijesni skok cijene odražava duboku zabrinutost ulagača koji, suočeni s blokadom američke vlade i rastućom ekonomskom neizvjesnošću, masovno traže sigurno utočište za svoj kapital. Plemeniti metal ove je godine zabilježio rast vrijednosti od preko 52 %, što mu osigurava najuspješniju godinu od daleke 1979.

Američka blokada i globalna neizvjesnost kao katalizatori

Jedan od glavnih okidača za najnoviji val potražnje jest blokada američke vlade, koja je ušla u sedmi dan. Ova situacija ne samo da stvara političku nestabilnost, već i odgađa objavu ključnih ekonomskih pokazatelja, prisiljavajući investitore i analitičare da se oslanjaju na sekundarne podatke kako bi procijenili zdravlje najvećeg svjetskog gospodarstva. "Svjedočimo kontinuiranom priljevu u sigurna utočišta koji djelomično proizlazi iz blokade vlade i nedostatka naznaka da će se ona uskoro riješiti", izjavio je Peter Grant, viši strateg za metale u tvrtki Zaner Metals.

Ova neizvjesnost nadovezuje se na već postojeće tenzije uzrokovane trgovinskim ratovima koje vodi administracija predsjednika Donalda Trumpa. Njegove carine poremetile su globalne lance opskrbe i potaknule strah od usporavanja globalnog rasta. Dodatnu zabrinutost unose i nedavni slabi podaci s američkog tržišta rada, koji povećavaju rizik od recesije ili stagflacije – scenarija u kojem zlato tradicionalno dobiva na vrijednosti. Istovremeno, politička previranja u Francuskoj i Japanu uzdrmala su tržišta valuta i obveznica, čime su tradicionalna sigurna utočišta poput eura i jena izgubila dio svoje privlačnosti.

GOMILAJU ZALIHE Hrvate drma zlatna groznica, a cijena nikada veća! Koriste ga kao štednju u vrijeme krize...

Uloga središnjih banaka i monetarne politike

Rast cijene zlata nije samo posljedica bijega od rizika, već i očekivanih poteza središnjih banaka. Tržišta već sada uračunavaju da će američka središnja banka (Federal Reserve) do kraja godine još dva puta smanjiti kamatne stope. Niže kamatne stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos, čineći ga atraktivnijim u usporedbi s obveznicama.

Osim toga, središnje banke diljem svijeta već nekoliko godina sustavno povećavaju svoje zlatne rezerve, udaljavajući se od imovine denominirane u američkim dolarima. Analitičari iz UBS Global Wealth Management ističu kako je ključna prekretnica bila 2022. godina i zamrzavanje ruske devizne imovine, što je mnoge države potaknulo da zlato počnu tretirati kao stratešku imovinu neovisnu o zapadnom financijskom sustavu.

Rekordan priljev u zlatne fondove i optimizam analitičara

BLAGO NDH Veliki popis ustaškog zlata: 13 sanduka su iznijeli iz Zagreba. Evo gdje su zakopali blago

Potražnja malih i velikih ulagača vidljiva je i kroz masovna ulaganja u fondove kojima se trguje na burzi (ETF-ove), a koji su vezani uz zlato. Prema podacima koje navodi The New York Times, priljev novca u najveći takav fond u posljednja dva tjedna nadmašen je samo jednom u posljednjih 20 godina. Kako navodi Ryan McIntyre iz tvrtke Sprott, specijalizirane za plemenite metale, zlato "postaje strateška rezervna imovina, kako za suverene države tako i za institucije" koje ga koriste za diverzifikaciju svojih portfelja.

Rast cijene zlata povukao je i dionice rudarskih kompanija, čiji je indeks na Njujorškoj burzi ove godine više nego udvostručen. Analitičari su optimistični, a neki, poput onih iz Goldman Sachsa, podigli su svoju prognozu, predviđajući da bi cijena zlata do kraja sljedeće godine mogla dosegnuti čak 4.900 dolara (oko 4.550 eura) po unci.

Stručnjaci se slažu da je trenutačni rast cijene zlata potaknut složenom kombinacijom faktora: od geopolitičke nestabilnosti i slabljenja dolara do labave monetarne politike i snažne potražnje institucionalnih ulagača. Dok god traje neizvjesnost, zlato će, čini se, zadržati svoj sjaj kao ultimativno sigurno utočište, a probijanje povijesne granice moglo bi biti tek početak novog "zlatnog doba".