U zagrebačkoj OŠ SS Kranjčevića ovaj tjedan traje bogat program u kojem će se učenici upoznati sa znanstvenicima iz raznih područja i isprobati zanimljive pokuse
STIŽE I VEČER MATEMATIKE
Cijeli tjedan su posvetili znanosti: 'Znanstvenici će nam pričati o sapunu i munjama'
Čitanje članka:
5
min
Znanstvena zabava u zagrebačkoj Osnovnoj Školi Silvija Strahimira Kranjčevića već je zavladala jučer poslije podne, s LEGO WeDo radionicama koje je vodio poznati hrvatski inovator i edukator Dražen Beleta iz Inovatorskog kluba Popovača.
Do petka, učenici će imati prilike slušati o umjetnoj inteligenciji, potresima, osnovama meteorologije i klimatskih promjena, primjeni matematike u financijama i mnoštvu drugih aktualnih tema. I to će sve moći čuti od znanstvenica i znanstvenika poput prof. dr. sc. Tajane Begović, dr. sc. Davora Horvatića, dr. sc. Dalibora Paara i dr. sc. Ive Dasović s PMF-a, svima omiljenog matematičkog edukatora Tonija Miluna, doc. dr. sc. Franke Miriam Bruckler i drugih.
Nastavnici i uprava škole potrudili su se da tradicionalni Tjedan znanosti u njihovoj školi ove jeseni zaista bude spektakularan.
Svako dijete ima priliku biti istraživač
- Posebno nam je drago što nam dolaze predavači s fakulteta i stručnjaci iz prakse što programu daje dodatnu težinu jer učenici imaju priliku čuti aktualne trendove i iskustva iz prve ruke, te sudjelovati u raspravi i pitati predavače sve što ih zanima. Učenici dobivaju jedinstvenu priliku upoznati svijet znanosti iz perspektive samih znanstvenika kojima je to dio života, ali i iskusiti učenje koje izlazi iz okvira njihove uobičajene, tradicionalne nastave - kazala nam je profesorica fizike Irena Bajzek Anić, koordinatorica Tjedna znanosti.
Ravnatelj škole Kristijan Kovač istaknuo je kako za njihovu školu Tjedan znanosti znači izgradnju kulture učenja u kojoj svako dijete ima priliku biti mali istraživač.
- To je prostor u kojem se povezuju učitelji, učenici i roditelji, jača suradnja unutar škole te otkrivaju novi interesi i talenti. U konačnici, Tjedan znanosti je ulaganje u budućnost, jer svako dijete koje danas zapali iskru znatiželje, sutra može postati inovator, znanstvenik ili kreativni stvaratelj društva - kazao je.
Sve veći interes, pozvani i predškolci
U sklopu Tjedna znanosti održat će se svima omiljena Večer matematike, nacionalni projekt u kojem svake godine u školama sudjeluje i više od 100.000 sudionika. Ove godine uključilo se i 40-ak škola iz inozemstva. U Kranjčeviću, školi iz koje je ovaj ogromni projekt i započeo, idu i korak dalje.
- Organizirat će brojne igre i matematičke aktivnosti za učenike škole i njihove roditelje. Imat ćemo priliku upoznati jedni druge na drugačiji način i pokazati učenicima da samo zajedničkom suradnjom možemo osigurati uvjete za njihov uspjeh. A uz sve to, zabavljat ćemo s uz matematiku. Ove godine pozvat ćemo i djecu predškolske dobi i njihove obitelji s našeg upisnog područja. Cijela škola pretvorit će se u matematičku igraonicu. Pokušavat ćemo pronaći izlaz iz labirinta, čitat ćemo misli, igrati matematičke igre i još mnogo toga zabavnog i poučnog. Naš je cilj izgraditi pozitivan stav prema matematici i razbiti strah i predrasude da je matematika preteška i nedostupna - otkrila nam je autorica i voditeljica Večeri matematike, profesorica matematike Tanja Soucie.
Žele razumjeti kako funkcionira svijet
- Odaziv učenika i roditelja na Tjedan znanosti je izuzetno pozitivan. Prevladava interes među učenicima predmetne nastave, što se očituje u popunjenosti predavanja i radionica različitih tema. Roditelji su također zainteresirani i prisutni prepoznajući vrijednost ovakvih sadržaja za obrazovanje svoje djece. Sveukupni dojam je živahna i dinamična atmosfera tijekom Tjedna znanosti u našoj školi. - istaknula je profesorica geografija Sanja Hrvojević.
A što djecu i mlade najviše zanima kad je u pitanju znanost?
- Prema prijavama djece na radionice i predavanja, vidim da one mlađe zanima robotika i znanost o potresima, a starije je učenike na prvu privuklo predavanje o umjetnoj inteligenciji. No, nema tu nekog pravila. Znatiželja je ipak najjača, učenici žele razumjeti kako funkcionira svijet oko njih i kako će izgledati sutra - kazala nam je Sandra Bašić Kantolić, prof. matematike i informatike.
Dodala je i da djeca uživaju u interakciji sa sveučilišnim profesorima i znanstvenicima i nadam se da bi im baš oni mogli postati uzor. Ovakve radionice ne samo da olakšavaju shvaćanje fizike, kemije ili matematike, već otkrivaju talente i dodatno potiču interes za STEM područja.
Zašto treba poticati mlade u znanosti?
- Ovakva suradnja i nas učitelje osnažuje, povezuje osnovne škole i sveučilišta koja nam postaju podrška, a vjerujem i da podiže kvalitetu obrazovanja. Veliki odaziv na sve aktivnosti koje planiramo nam je vjetar u leđa ali i dodatna motivacija u radu s djecom. Tko zna, možda netko od njih upravo ovdje pronađe inspiraciju za posao kojim će se baviti u budućnosti - zaključila je.
Popularizacija znanosti među mladima izuzetno je važna, svjesni su toga i u Kranjčeviću.
- Mnogi mladi misle da je znanost teška, pa čak i pomalo dosadna. Upravo zato nastojimo popularizacijom pokazati koliko ona može biti zanimljiva, dinamična i interaktivna. Kada im približimo znanstvene sadržaje na pristupačan način, potičemo njihovu prirodnu znatiželju, želju za postavljanjem pitanja i spremnost na istraživanje i inovacije. Treba istaknuti da suvremeno tržište rada sve više traži stručnjake iz STEM područja. Zemlje koje sustavno ulažu u znanstvenu pismenost mladih bilježe veći broj inovacija i brže se prilagođavaju globalnim promjenama - istaknula je Josipa Broz Boroja, prof. biologije.
Jedna od glavnih tema koja privlači i mlade sasvim sigurno je umjetna inteligencija. Uz nju se mijenja i obrazovanje.
- Umjetna inteligencija u obrazovanju istovremeno donosi izazove i prilike: s jedne strane zahtijeva prilagodbu načina rada i adekvatnu obuku nastavnika te povećava rizik od smanjenja kritičkog razmišljanja kod učenika, a s druge nudi nove alate koji omogućuju personalizaciju učenja prilagođenog individualnim potrebama učenika, automatizaciju administrativnih zadataka i pristup interaktivnim alatima, čime obrazovanje postaje učinkovitije za svakog učenika. Uspješna integracija AI-a u nastavi svakako zahtijeva kontinuirani ljudski nadzor - kazao je Mario Jurić, prof. informatike.
Magdalena Ciganović Janković, prof. kemije, za kraj dodaje kako je cijeli tim Tjedna znanosti želio da pojedine aktivnosti ne budu samo klasična predavanja, nego interaktivne radionice u kojima učenici mogu istraživati, eksperimentirati i stvarati vlastite ideje, jer tako najbolje uče.
- Vjerujem da smo uspjeli pripremiti program koji će ih potaknuti na znatiželju, istraživanje i aktivno sudjelovanje - zaključila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
