Christine Lagarde: 'Slabija kupovna moć građana mogla bi zauzdati inflaciju u eurozoni'

Europska središnja banka neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike, ponovila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, ocijenivši da bi slabija kupovna moć građana u uvjetima skoka cijena energije mogla zauzdati inflaciju u eurozoni.

Prilagodba mjera u monetarnoj politici provodit će se u fazama, istaknula je Lagarde u ponedjeljak u istupu u Europskom parlamentu.

"Kamatne stope neće biti podignute prije nego što se okončaju neto kupnje imovine", ponovila je Lagarde, u skladu s izjavama nakon prošlotjedne sjednice ECB-a.

TRAŽE SE RJEŠENJA Vujčić: HNB može djelovati na inflaciju, ali prostor je sužen

Ponovo je naglasila i da će središnja banka pričekati sjednicu u ožujku i ažurirane procjene o gospodarskom rastu i inflaciji u koje će biti uključeni najnoviji podaci.

"Nema razloga brzati sa zaključcima", poručila je.

Inflacija u eurozoni u siječnju je porasla na 5,1 posto, a u ECB-u u srednjoročnom razdoblju ciljaju inflaciju u visini dva posto, podsjetila je.

OPORBA SLOŽNA 'Razloga za pad Vlade je puno. Od ekonomske inflacije jedino je gora inflacija njihovih afera'

Priznala je ipak da bi, ako se cjenovni pritisci pretoče u veći rast plaća nego što se očekivalo ili ako se gospodarstvo brže vrati punom kapacitetu, inflacija mogla biti veća no što su bili prognozirali u prosincu, posebno u kratkoročnom razdoblju.

Dvojaki utjecaj

Glavni je motor jačanja inflacije trenutno rast cijena energije, koji bi u predstojećem razdoblju mogao dvojako utjecati na rast potrošačkih cijena, pojasnila je.

„S jedne strane, povećanje troškova energije može poticati rast cijena izravno, povećanjem troškova proizvodnje, i neizravno, posrednim učincima na plaće", tumači.

"S druge strane, ono može negativno utjecati na primanja kućanstava i na dobit kompanija, smanjujući time gospodarsku aktivnost i prigušujući izglede za inflaciju”, ističe Lagarde.

CIJENE LETE U NEBO Vaučerima protiv mega poskupljenja: Život će postati drastično skuplji od 1. travnja

Eurozona je u prošlosti bila posebno ranjiva na drugu mogućnost budući da su veći troškovi energije slabili kupovnu moć kućanstava i smanjivali inflaciju u srednjem roku, dodala je.

„Očito u našoj procjeni izgleda za inflaciju moramo imati na umu da uvjeti potražnje u eurozoni ne pokazuju iste znakove pregrijavanja koji se mogu uočiti u drugim velikim gospodarstvima", zaključila je, aludiravši na SAD.

"To povećava vjerojatnost da će trenutačni cjenovni pritisci popustiti i potom se stabilizirati na nižoj razini, omogućujući nam da ostvarimo cilj od dva posto u srednjoročnom razdoblju”, poručila je Lagarde.