Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 2635 građana od 18 do 94 godine te više od 1400 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole, potvrđuje nepovoljan utjecaj kroničnog stresa na građane
VELIKO ISTRAŽIVANJE
Čak 40 posto Hrvata je zbog pandemije psihički iscrpljeno i ima problema sa spavanjem
Čak 40 posto građana osjeća se psihički iscrpljeno od pandemije, gotovo 50 posto ima problema sa spavanjem, a petina ih se barem povremeno uspavljuje lijekovima, pokazuju prvi rezultati drugog vala velikog istraživanja “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone”, piše u srijedu Večernji list.
Istraživanje, koje je provelo 13 psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb, pokazalo je i da je tri četvrtine studenata zabrinuto zbog pogoršanja psihičkog zdravlja prouzročenog stresom te tjelesnog zbog dugotrajnog gledanja u ekran i sjedenja, dok svaki peti dječak i svaka treća djevojčica školske dobi ističu teškoće kad je riječ o psihičkom zdravlju.
Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 2635 građana od 18 do 94 godine te više od 1400 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole, provedeno krajem 2020., potvrđuje nepovoljan utjecaj kroničnog stresa na građane.
Dok se očuvanim psihičkim zdravljem može pohvaliti 38 posto građana, dvije trećine ispitanika pokazale su izražene razine depresivnosti i/ili anksioznosti i/ili stresa, od blagih i umjerenih do težih. Oko 25 posto ih osjeća jaku ili izrazito jaku depresivnost, anksioznost i stres. Psihičko je zdravlje više narušeno kod žena, mlađih, samaca, kod onih koji nemaju djece te onih koji teže podmiruju financijske obveze.
Više od trećine građana osjeća se istrošeno zbog nošenja s pandemijom, a simptome "sagorijevanja" češće su doživljavale žene, mlađi, samci i rizične skupine te osobito učenici, studenti i nezaposleni. Svaka treća osoba manje je zadovoljna seksualnim odnosima i smatra ih lošijima nego na početku pandemije.
"Nakon korone cijelo društvo i zdravstvena skrb trebaju biti posvećeni mentalnom zdravlju djece, mladih i svih građana jer će nakon pandemije psihološke posljedice biti dugotrajnije i ne smijemo zanemariti brigu za građane s post- COVID sindromom. Djecu i mlade osobito treba podržati jer mnogi od njih dobro odrađuju sve obveze, a pate u tišini", kaže Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Parovi koji žive zajedno bolje se nose sa stresom i manje im je narušeno psihičko zdravlje, a partneri koji žive odvojeno pažljiviji su međusobno i imaju bolje seksualne odnose. Višu razinu depresivnosti imaju svi ispitanici, osim partnera koji žive zajedno i imaju djecu.
Većini učenika život je lošiji nego prije pandemije, a stariji školarci i djevojčice imaju više simptoma narušena psihičkog zdravlja, pesimističniji su i zabrinutiji za budućnost od mlađih i dječaka. Većini mlađih učenika nastava na daljinu bila je teža od one u učionici, što nije slučaj kod srednjoškolaca, jer je to izjavilo njih 36,1 posto. U prosjeku, djeca su u godinu dana doživjela pet stresnih događaja, od samoizolacija, svađa u obitelji, smrti bliske osobe, teške bolesti ukućana do problema u školi.
Pandemija je donijela i pozitivne promjene u odnosima roditelja i djece jer se više od polovice roditelja više družilo i(ili) igralo s djecom nego prije, a 41 posto ih se sada osjeća bliskije svojoj djeci. Zabrinjava što manje od polovice ispitanih studenata ima očuvano psihičko zdravlje te što njih 34 posto ima jaku i izrazito jaku depresivnost, a do 32 posto izrazitu uznemirenost i tjeskobu te intenzivan stres, piše Večernji list.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
