Gomile brodova s posadama našle su se u klopci u Perzijskom zaljevu, a jedini prolaz je Hormuški tjesnac kroz koji prolazi i 40 posto svjetske nafte koja se crpi uz obale zaljeva
'NA SIDRU' HRVATSKI MORNARI I ČASNICI
Čak 225 Hrvata zapelo je na brodovima zbog zatvaranja Hormuza! 'Čekaju što će biti...'
Čitanje članka:
5
min
AP Astarea, brod Tankerske plovidbe koji se koristi za prijevoz rasutog tereta, krenuo je iz Kine, početkom veljače is luke Xingang put Perzijskog zaljeva. Stigli su na vrijeme u luku Ghantoot, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, no, tanki prolaz Hormuz je zatvorio Iran. Prijete da će uništiti svaki brod koji pokuša proći pa tako brod stoji na sidru jer prolaska nazad nema.
POGLEDAJTE GALERIJU: Udar na Teheran
Na Astarei je 22 članova posade, od kojih je pet Hrvata, i to časnika. Ujedno je to jedini brod u vlasništvu hrvatskog brodara koji se nalazi u Perzijskom zaljevu u kojem je sad zbog ratnih djelovanja zarobljeno 3134 plovila koji ne mogu krenuti dalje s plovidbom.
- Brod AP Astarea iz flote Atlantske plovidbe, a kojim upravlja Tankerska plovidba, nalazi se u Perzijskom zaljevu u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Trebali ni ukrcati teret u luci Mina Saqr. Na brodu se nalazi 22 člana posade, od kojih je 5 hrvatske nacionalnosti. U redovnom smo kontaktu sa zapovjednikom i stanje je zasad zadovoljavajuće. Brod je dobro opskrbljen zalihama te smatramo da je trenutačno na sigurnoj poziciji. Nikakav komercijalni pritisak od strane kompanije neće se brodu nametati nauštrb sigurnosti. Prolaz Hormuškim tjesnacem odgodit ćemo do daljnjeg dok se situacija ne stabilizira - kazao je Mario Pavić, direktor Tankerske plovidbe.
Pomorcima koji su se zatekli u zoni rata vrijede i novi ugovori.
- Svi su s njima u kontaktu, i vlasnik broda i osiguravajuće kuće. Njima se mijenjaju ugovori i plaće, te osiguranje jer su u zoni rata, ali za sada posada ostaje na sidru, kazuje Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.
Međutim, na brodovima u stranom vlasništvu koji se nalaze u Perzijskom i Omanskom zaljevu nalazi se 225 Hrvata, i to najviše na tankerima i LNG brodovima koji prevoze ukapljeni plin. Procjenjuje da ih je još desetak više koji su ukrcani na druga plovila pod nekim drugim uvjetima.
- Meni se javio tek jedan koji želi ići kući, moram reći da pomorci nisu strašljiva vrsta ljudi, i da su zabrinute najviše ipak obitelji, kazuje Melvan, te dodaje da na tom području postoje tri hrvatska veleposlanstva te da oni svakako mogu pomoći našim ljudima ako dođe do problema.
Ako se ovakvo stanje nastavi, dio posade ima pravo zbog ratnih uvjeta napustiti brod. No, to nije uvijek jednostavno.
- Sve da se i mogu iskrcati moraju imati odobrenje lučkih vlasti, a na brodu mora biti minimalan broj članova, od 18 članova posade na brodu ih mora ostati barem šestorica, a i to ovisi pod kojoj zastavom brod plovi. Nekad pravilo da ima moraju ostati tri časnika, nekad dva, a imamo i situacije da ostane tek časnik i zapovjednik, ali to pravilo varira ovisno pod kojom zastavom brod plovi, no to nije dovoljno za normalno funkcioniranje broda. Drugi je problem sve da se i iskrcate, letova nema, tako da je pitanje kako i kada biste uopće mogli krenuti kući, objašnjava ITF inspektor, Šibenčanin Milko Kronja.
POGLEDAJTE VIDEO: Posljedice udara u Teheranu
Pokretanje videa...
02:15
Gomile brodova s posadama našle su se u klopci u Perzijskom zaljevu, a jedini prolaz je Hormuški tjesnac kroz koji prolazi i 40 posto svjetske nafte koja se crpi uz obale zaljeva.
- U ovom trenutku velika količina brodova koji se nalaze između Hormuza i Pakistana, i svi su ono na sidru i čekaju što će dalje biti. Radi se o tisućama posada, koje nemaju kuda dok traju ratne operacije, kazuje Kronja te dodaje, na sidru ispred luka vidi se ogroman roj brodova, a jasno je da je zaključeno da je sigurnije po njih ne biti u samoj luci.
Nije prvi put u novijoj povijesti da su pomorci ostali zarobljeni na moru koje se našlo u ratnim sukobima, a najduže što se pamti je nakon izbijanja rata između Egipta i Izraela koji je trajao šest dana, ali se Sueski kanal zatvorio na punih osam godina. Ostalo je zarobljeno 15 trgovačkih brodova, koji su pod nanosima pijeska promijenili boju, pa su nazvani Žuta flota Sueza. Nakon skoro desetljeća samo su dva broda uspjela zaploviti vlastitim pogonom, te su uplovili u Hamburg u svibnju 1975. godine. Brod Münsterland je postavio i rekord jer mu je od Australije do Europe put trajao osam godina, tri mjeseca i pet dana. Na brodovima je bilo i tadašnjih jugoslavenskih državljana, koji su plovili na strancima.
Ovdje pratite sve oko situacije u Iranu, Izraelu i regiji iz minute u minutu
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
