Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u ponedjeljak da građani uvijek moraju sami donositi odluke kada je riječ o osobnim financijama, a da im umjetna inteligencija (AI) tu može biti tek pomoć, no da se ne smiju pretjerano na nju oslanjati
HNB je u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca, a u cilju promicanja financijske pismenosti, po deseti put u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom organizirao učeničku debatu, ove godine na temu "Može li AI upravljati osobnim financijama?". Vujčić je rekao da HNB poduzima niz aktivnosti s ciljem poboljšanja razine financijske pismenosti, a jedna od najvažnijih je učenička debata, koja uvijek donosi zanimljive teme, uz izvrsno rezoniranje i argumentiranje učenika, pri čemu uvijek i sam nauči nešto novo.
Istaknuo je da je HNB lani obišlo oko 31,5 tisuća posjetitelja, između ostalog i studenata i učenika, što čini gotovo jedan posto stanovništva Hrvatske. "Mislim da to pomaže u financijskoj edukaciji i moramo nastaviti razvijati taj aspekt našeg poslovanja", rekao je Vujčić.
Kada je riječ o današnjoj debati, malo ga je i iznenadilo u kojoj mjeri su učenici odgovorili "ne" na njeno osnovno pitanje, što vidi i kao odraz nepovjerenja prema nekim modernim tehnologijama. No, s druge strane, kazao je, moglo se čuti i "jako puno dobrih" argumenata zašto umjetna inteligencija može ljudima pomagati u upravljanju osobnim financijama.
No, guverner smatra da ona ne bi smjela zamijeniti ljude već bi se oni morali sami dovoljno obrazovati da mogu donositi odluke i preuzimati odgovornost za njih, a tehnologiju poput umjetne inteligencije koristiti tek za pomoć u tim odlukama.
Dakle, iako AI može ljudima pomagati u upravljanju osobnim financijama, kao i u raznim drugim analizama, Vujčić je upozorio da se uvijek mora provjeravati ono što se dobije kao rezultat, to jest ne smije se "slijepo s povjerenjem" odnositi prema svemu što nam AI kaže.
"Opasnost takvih tehnologija je da se pretjerano oslonimo na njih. One su sjajne kad ih koristimo kao pomoć onome što sami znamo, ali ako se u potpunosti oslonimo na njih, onda to može uzrokovati i rizike", zaključio je.
Viceguverner HNB-a Bojan Fras je istaknuo da je u dosadašnjih deset učeničkih debata sudjelovalo više od 1300 srednjoškolaca iz sedamdesetak škola iz cijele Hrvatske. "Posebno smo ponosni što smo uspjeli dovesti djecu s gotovo svih hrvatskih otoka, posebno onih najudaljenijih", rekao je Fras.
U Okrugloj dvorani glavne zgrade HNB-a debatirali su članovi Hrvatskoga debatnog društva, uz prisutnost više od 180 učenika i profesora iz 21 škole iz 16 hrvatskih gradova - Zaprešića, Virovitice, Varaždina, Čakovca, Rijeke, Opatije, Đurđevca, Požege, Slatine, Buzeta, Makarske, Splita, Nove Gradiške, Imotskog, Zagreba te iz Vele Luke s otoka Korčule, koji su aktivno sudjelovali u raspravi. Debatu je moderirao profesor grčkog i latinskog jezika Petar Soldo, a raspravi se pridružio i ambasador financijske pismenosti Toni Milun.
Okupljeni su mogli i glasovati, a na početku debate 85 posto učenika se izjasnilo da umjetna inteligencija ne treba upravljati osobnim financijama. Nakon rasprave timova i svih prisutnih učenika nije došlo do značajnije promjene konačnog stajališta većine, pri čemu je odgovor "ne" odabralo 75 posto učenika.
Zagrebački gimnazijalci, predstavnici negacijskog tima Franko Flider, Karla Sviben i Sven Belamarić Divjak zastupali su stav da umjetnu inteligenciju treba "držati što dalje od financija", s obzirom i na sigurnost podataka koje eventualno od građana zahtijeva, jer je za razliku od bankovnih aplikacija "puno slabije regulirana". "Postoji puno veći rizik da ti podaci 'iscure' ili da budu izloženi hakerima", kazali su.
Stoga, umjetna inteligencija u financijama ne bi trebala biti ništa više od alata za provjeru prvenstveno odluka samih ljudi, zaključili su iz negacijskog tima.
Predstavnici afirmacijske skupine Marin Bolanča, Lana Srića i Iris Pašalić, također učenici zagrebačkih gimnazija, pak, zagovarali su argumentaciju da AI ne predstavlja velik rizik za financijsku prijevaru. Dapače, smatraju da se može koristiti kao alat da smanji trenutne rizike.
Stava su i da je korištenje AI-ja u osobnim financijama dobro jer može analizirati puno više informacija, brži je, manja je vjerojatnost da napravi "neku ljudsku pogrešku", a i povoljniji je nego usluge nekog financijskog savjetnika.
24sata © 2026
