Belgijski premijer: Zajam Ukrajini korištenjem zamrznute ruske imovine? Imam uvjet

Jedna od glavnih tema sastanka na vrhu država članica EU-a je rasprava o korištenju zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini. Komisija je predstavila ideju da se zamrznuta ruska imovina koristi kao podloga za beskamatni zajam Ukrajini u visini od 140 milijardi eura. Ukrajina bi taj zajam vratila tek kad Rusija plati ratnu odštetu.

Većina te imovine deponirana je u Euroclearu, instituciji za kliring i poravnanje financijskih transakcija sa sjedištem u Belgiji. Stoga Belgija želi čvrsta jamstva da će i ostale članice dijeliti rizik s njom u slučaju neke eventualne arbitražne presude da se taj novac mora vratiti Rusiji.

“Želim da svi uzajamno snose rizik. Bude li trebalo vratiti novac, trebat će svaka država pridonijeti kako ne bi samo Belgija snosila rizik”, rekao je De Wever po dolasku na sami.   Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće trebalo bi pozvati Komisiju “da što prije predstavi konkretne prijedloge za moguću uporabu zamrznute ruske imovine u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom”.

PAKET SANKCIJA RUSIJI Čelnici EU-a pokazat će podršku Ukrajini na samitu u Bruxellesu

“Ako naši zahtjevi budu ispunjeni možemo ići dalje. Ako ne, učinit ću sve što mogu na europskoj i nacionalnoj razini, politički i pravno kako bih zaustavio takvu odluku”, istaknuo je belgijski premijer.

Dodao je da i u drugim državama ima zamrznute ruske imovine, “koje o tome cijelo vrijeme šute”.

Prema nacrtu zaključaka, takva uporaba zamrznutih sredstava “trebala bi biti utemeljena na odgovarajućoj solidarnosti i podjeli rizika na razini EU-a”.

Pitanje je hoće li takva formulacija zadovoljiti Belgiju.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je prije početka samita da će čelnici donijeti odluku o pokrivanju financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako je važno “naći obazrive pravne mehanizme kako bi se izbjegao bilo kakav potencijalni rizik”.