Posljednjih dana zabilježeno je nekoliko napada na sinagoge i jednu židovsku školu u Nizozemskoj i Belgiji, govori nam austrijski povjesničar i stručnjak za ekstremizam, Heiko Heinisch.
OPASNOST OD TERORIZMA
Austrijski stručnjak za 24sata: 'Iran ima agente po Europi. Neki su ovdje desetljećima'
Čitanje članka:
7
min
Na prvi dan rata, 12 sati nakon prvih bombi koje su pale na Iran, počelo je emitiranje radio poruke na perzijskom jeziku na kratkovalnoj radiofrekvenciji. Poruka je glasila: Tavajjoh, tavajjoh (pažnja,pažnja), te red nasumičnih brojeva: 7,4,7,9,5,1. Sadržaj i pošiljatelj misteriozne poruke nisu poznati, te nije poznato je li poruka namijenjena Irancima da izađu na ulice ili je poruka namijenjena spavajućim ćelijama u Europi. Simptomatično, CIA i KGB su tijekom Hladnog rata na takav način komunicirali sa svojim agentima u stranim državama.
Princip je jednostavan, primatelj uključi svoj radio u određeno vrijeme na određenu postaju i zapisuje brojeve koje čuje. Koristeći tehniku koja se naziva „jednokratni blok“ (one-time pad), pretvara svaki broj u slovo, čime se postupno otkriva poruka. Prijenos se odvija javno, svima dostupan. No, samo pošiljatelj i primatelj znaju sadržaj poruke.
Ajatolah Nasser Makarem Shirazi izdao je fatvu 1. ožujka pozivajući na sveti rat protiv SAD-a i Izraela nakon smrti Hameneija. Iran je isti dan iznad džamije Džamkaran podigao crvenu zastavu, što je u šiitskoj tradiciji simbol krvavih nepravdi i poziv na osvetu.
Asimetrično ratovanje Iranu nudi paletu izbora, od kojih je najopasniji terorizam. Nedavno je njemački kancelar Friedrich Merz upozorio na mogućnost napada te dodao da njemački BND motri situaciju. Također, FBI je prenerazio svjetsku javnost objavom da je Iran spremao napad na Kaliforniju i da Teheran ima ćelije u Meksiku i Latinskoj Americi.
Austrijski povjesničar i stručnjak za ekstremizam Heiko Heinisch govori nam da Iranska revolucionarna garda ima mrežu na Starom kontinentu.
- Znamo da Iran u Europi djeluje kroz mrežu Islamske revolucionarne garde putem svojih veleposlanstava, konzulata i vjerskih institucija, poput Islamskog centra u Hamburgu, koji su vlasti zatvorile, te da su putem te mreže već provedeni napadi u Europi. U tome IRGC surađuje sa šijitskim ekstremistima iz Hezbollaha ili iračkih milicija, kao i s mrežom Hamasa u Europi, te regrutira kriminalce povezane s organiziranim kriminalom za izvršavanje napada - govori nam Heinisch. Jedna od najpoznatijih kriminalnih organizacija koja se dovodi u vezu s iranski službama je švedska banda Foxtrot koja se specifično spominje u kontekstu iranske tajne službe MOIS.
Da je sigurnosna situacija krajnje ozbiljna, pokazuju nam primjeri iz Belgije i Nizozemske.
- Posljednjih dana zabilježeno je nekoliko napada na sinagoge i jednu židovsku školu u Nizozemskoj i Belgiji. Jedna iračka šijitska skupina preuzela je odgovornost za barem dva od tih napada, a možemo pretpostaviti da se ti napadi koordiniraju iz Teherana - upozorava Heinisch.
Poseban naglasak stavlja na fetvu koja je u povijesti bila galvanizirajući faktor u sukobu sa Zapadom.
- Podrazumijeva se da fetva koju izdaju visoki vjerski autoriteti ima utjecaj na pristaše režima. Fetva koju su prije samo dva tjedna izdali dvojica visokih iranskih klerika, a koja poziva na izvođenje napada širom svijeta, mogla bi motivirati ne samo profesionalne mreže nego i pojedince koji djeluju sami da izvrše napade - govori nam stručnjak te podsjeća na fetvu prvog iranskog vrhovnog vođe Ruholaha Homeinija iz 1989.
- To smo već vidjeli, fetva koju je Homeini izdao 1989. protiv Salmana Rushdieja i svih uključenih u objavu „Sotonskih stihova” dovela je tada do napada na prevoditelje i izdavače diljem svijeta, a kako je pokazao napad na Rushdieja prije tri i pol godine, njezin je utjecaj bio dugotrajan. Napadač tada još nije bio ni rođen kada je Homeini pozvao na Rushdiejevo ubojstvo - rekao je austrijski stručnjak te dodaje da je prijetnja napada višeslojna.
- Što se tiče prijetnje napadima, treba razlikovati nekoliko razina. Prvo, moramo pretpostaviti da IRGC, Hamas i Hezbollah u Europi održavaju tzv. „spavaće ćelije“ koje se mogu aktivirati u bilo kojem trenutku. To bi bila profesionalna razina. Na sljedećoj, poluprofesionalnoj razini, kriminalne mreže dobivaju novac za izvođenje napada, što je također dobro poznato. I na kraju, tu su simpatizeri koji se regrutiraju ili motiviraju za izvođenje napada - rezonira Heinisch.
Londonska policija objavila je 6. ožujka da je privela četvero ljudi zbog sumnje za špijunažu u sklopu protuterorističke istrage koja se odnosi na Iran. U pitanju su jedan Iranac i tri čovjeka s dvojnim državljanstvom UK-a i Irana. Na pitanje tko je zadužen za djelovanje daleko od Irana, MOIS, Obavještajna organizacija IRGC-a (IRGC-IO) ili postrojba Quds, kaže da je teško procijeniti, ali po prošlim iskustvima, to bi mogle biti Quds snage.
- Po mom mišljenju, teško je točno reći kakve operativne sposobnosti Iran posjeduje u Europi. Budući da je Iran godinama morao očekivati izraelski napad, barem od vremena Dvanaestodnevnog rata, može se pretpostaviti da je uspostavio potrebne sposobnosti, poput izviđanja ciljeva i nabave oružja, u Europi. Budući da su zapovjedni lanci ozbiljno poremećeni američkim i izraelskim napadima, pretpostavljam da relevantne terorističke ćelije djeluju više-manje autonomno i decentralizirano. Slično kao što pretpostavljamo da je slučaj i u samom Iranu, odgovarajuće zapovijedi najvjerojatnije su izdane još prije početka rata. Agenti režima stoga već znaju što trebaju učiniti u trenutačnoj situaciji i kako pokazuju spomenuti napadi, već rade na provedbi svojih planova. Postrojba Quds unutar IRGC-a općenito je odgovorna za operacije u inozemstvu - govori nam stručnjak.
Heiko Heinisch spominje tzv. meke mete, kao što su sinagoge ili židovske škole.
- Trenutačno vidimo napade na tzv. meke mete, sinagoge i židovske institucije. Uz to postoji i velika prijetnja iranskoj dijaspori. Smatram mogućim i napade na američke i izraelske tvrtke te druge institucije. Međutim, moramo pretpostaviti da se planiraju i napadi većih razmjera na veleposlanstva i vojne objekte - govori stručnjak. Američka veleposlanstva su mete učestalih napada na Bliskom istoku. Dron je pogodio veleposlanstvu u Rijadu, a raketa je pala na helidrom američkog veleposlanstva u Bagdadu.
Kada se uspoređuje s drugim državama koje posjeduju impozantan obavještajni aparat kao što su SAD, Izrael ili Rusija, Iran tu nije toliko dominantan. Također, naš sugovornik naglašava da iransko obavještajno djelovanje zapravo ima drugačiji cilj od poznatih tajnih službi.
- Svakako postoji mogućnost da bi napadi mogli biti usmjereni i na infrastrukturu europskih država. Međutim, takvi napadi znatno su složeniji od napada na sinagoge i druge židovske institucije. Ne mislim da Iran ima iste sposobnosti kao Rusija kada je riječ, primjerice, o uništavanju podmorskih kabela. Prije svega, iranski napadi imaju drugačiji cilj od ruskih. Rusija nastoji destabilizirati, u skladu s načelima hibridnog ratovanja. Iran je, s druge strane, više usmjeren na simbolički učinak - smatra stručnjak.
'Wir schaffen das' Angele Merkel i europska politika otvorenih granica, zadale su herkulijanski posao tajnim službama kada pokušaju spriječiti terorističke napade.
- Kao što pokazuju nedavni napadi u Nizozemskoj i Belgiji, pripadnici šijitskih milicija prokrijumčareni su u Europu s izbjeglicama i sada ovdje provode napade u ime iranskog režima. Uz to postoje i simpatizeri Hezbollaha i Hamasa, od kojih mnogi žive u zapadnoj Europi već desetljećima, neki već u trećoj ili četvrtoj generaciji, koji bi mogli biti motivirani za napade i bez izravnih naredbi - govori nam Heinisch te dodaje da bi iranski napadi na arapske susjede mogli stvoriti razdor i otežati koordinaciju potencijalnih velikih napada.
- Problem za naše obavještajne službe, čak i kada su dobro informirane o potencijalnim teroristima, trenutačno je to što, s jedne strane, postoji previše potencijalnih počinitelja da bi ih se sve nadziralo. S druge strane, postoji previše mogućih meta. Situaciju dodatno pogoršava, što vrijedi i za sunitske ekstremiste, primjerice iz Magreba, činjenica da se problem ne odnosi samo na Iran, nego se i dalje vrti oko rata u Gazi koji je pokrenuo Hamas. Međutim, Iran se trenutačno suočava s problemom da su njegovi napadi na arapske države u Zaljevu pa čak i na Tursku pretvorili sve te države u njegove neprijatelje. To će zasigurno smanjiti spremnost ekstremista koje podupiru te države, prvenstveno mislim na Tursku i Katar, da na bilo koji način podrže Iran - govori Heinisch.
Iran je tijekom rata u Bosni podržavao Armiju BiH, ali naš sugovornik smatra da je utjecaj degradiran s vremenom i da Turska i Katar uživaju veću inklinaciju od Islamske Republike.
- Prema mojem zapažanju, sunitski utjecaj na Balkanu, putem Turske ili Katara, znatno je veći od šijitskog utjecaja preko Irana. A kao što sam već spomenuo, Iran se trenutačno suočava s problemom da je svojim neselektivnim uplitanjem praktički sve sunitske države u susjedstvu pretvorio u neprijatelje. Čak je i Hamas, vjerojatno pod pritiskom svog glavnog pokrovitelja Katara, sada pozvao Teheran da prestane s napadima na arapske države. To će Iranu otežati dobivanje potpore iz sunitskih krugova na Balkanu - smatra Heinisch.
Nakon ubojstva Hameneija i višegodišnjeg infiltriranja Mossada u Iran, jamačno se poteže pitanje koliko je Iran uopće sposoban ozbiljno udariti Europu.
- To je, naravno, točno i možemo pretpostaviti da je Izrael infiltrirao i postrojbu Quds. Mnogi planirani napadi posljednjih su godina spriječeni, kako se kaže u Njemačkoj 'zahvaljujući informacijama prijateljskih obavještajnih službi'. To se vjerojatno prije svega odnosi na Mossad, a zatim na CIA-u. Ipak, snage povezane s Iranom uspjele su posljednjih dana izvesti napade. Prije samo četiri dana meta je bila sinagoga u Detroitu. Dakle, sigurnosna prijetnja definitivno postoji - smatra stručnjak.
Islamska država i Al-Qaeda sa svojim povezanim organizacijama odgovorne su za neke od najsmrtonosnijih terorističkih napada u Europi. Među najpoznatijim primjerima su napadi na vlakove u Madridu 2004. godine, povezani s Al-Qaidom, bombaški napadi u Londonu 2005., koje su izveli islamistički ekstremisti, zatim teroristički napadi u Parizu 2015., za koje je odgovorna Islamska država, kao i napadi u Bruxellesu 2016. godine, također povezani s ISIS-om. Iste godine dogodio se i napad kamionom u Nici, koji je bio inspiriran propagandom Islamske države.
Heiko Heinisch smatra da su male, gotovo nikakve šanse da te notorne terorističke organizacije uđu u dublju suradnju s Iranom, pogotovo ako se uzme u obzir da su Iran i ISIL ratovali jedni protiv drugih u Iraku i Siriji, ali i zbog iranskih napada na države diljem Bliskog istoka.
- Smatram da je to malo vjerojatno. Tomu se suprotstavlja razdor s arapskim susjedima izazvan napadima na njihove teritorije. ISIS se zasigurno neće uključiti u sukob na strani Irana, nego će sukob između svoja dva najveća protivnika Izraela i SAD-a s jedne strane te Irana s druge, promatrati sa strane i eventualno pokušati ponovno ojačati u Iraku i Siriji. Međutim, osim navedenih organizacija, na društvenim mrežama primijetili smo da mnogi sunitski muslimani napad na Iran također tumače kao napad na islam i ummu - zaključuje Heinisch.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
