Analizirali smo podatke DZS-a: Nikad manje rođene djece, puno umrlih, uselilo 70.000 stranaca

U Hrvatskoj je lani rođeno djece manje nego ikad u bližoj povijesti, umrlih je gotovo dvostruko više nego rođenih, a istodobno imamo novi rekord doseljavanja u našu državu. To je brzinski presjek situacije, s obzirom na brojke koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku, a govori nam da nam se demografska slika pogoršava, dok je rekord doseljenih vezan uz strane radnike koji u sve većem broju dolaze raditi u Hrvatsku.

Što se rođenih tiče, njih je u 2024. godini bilo ukupno 32.204. Pogledamo li nekoliko godina unazad, vidljivo je da se broj rođenih smanjuje. Pa ih je, primjerice, 2021. bilo 36.641. S obzirom na ukupan broj stanovništva, ova je razlika prilično velika. A kako smo već napomenuli, lani smo imali i rekordnu brojku useljavanja u Hrvatsku. Ovdje se prošle godine iz inozemstva doselila 70.391 osoba, dok ih se izvan Hrvatske odselilo 38.997. Kako navode u DZS-u, u 2024. iz inozemstva se doselilo 18,9 posto hrvatskih državljana i 81,1 posto stranaca, dok se istodobno odselilo 51,7 posto hrvatskih državljana i 48,3 posto stranaca. Najviše ljudi došlo je u Hrvatsku iz Nepala, odnosno 14,2 posto od ukupnog broja doseljenih, te iz Bosne i Hercegovine (11,3 %). Što se tiče onih koji su otišli iz Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1 %).

DEMOGRAFSKI PAD Plenković: 'Negativni prirodni priraštaj je ključni problem, zato su povećanja ulaganja'

Golemo područje Like uvijek je bilo rijetko naseljeno, nekadašnja mjesta sa stotinjak stanovnika posve su nestala, a u nekima živi jedan ili dva stanovnika, pretežito stare dobi. Mnoge kuće su napuštene, iz njih rastu stabla, i ne izgleda kao da će se ikad itko vratiti. Ekološko područje koje je bilo sinonim za idealne životne uvjete na kraju je još slabije naseljeno. Table “Zadar” i “Udbina” pokazuju da gradovi nisu daleko, ali možete se satima voziti da ne vidite čovjeka.

- Mi smo se vratili jer je ovo naš dom, ide obljetnica Oluje, i mi vam nemamo što reći, nisu svi sudjelovali u ratu, a čini nam se da se nas tretira kao da jesmo - govori nam čovjek koji nadničari na polju te dodaje da nekog prevelikog posla, osim poljoprivrede i stočarstva, nikad nije ni bilo, ali da su ipak nekad postojale tvornice, pa je bilo lakše.

U Hrvatsku se najviše doseljavaju strani radnici |

U glavnom gradu Like, Gospiću, nedavno je rođeno više beba, pa je to bio razlog za slavlje. Župan tvrdi da će kad odrastu imati posao.

- Stipendiramo srednjoškolce i studente, radimo na investicijskim ulaganjima u gospodarstvo, imamo pad nezaposlenosti, i to je rezultat, a tko želi ostati može osigurati radno mjesto, pali smo ispod tisuću nezaposlenih. Desetljećima je trajalo iseljavanje i dugotrajan je postupak da se ljudi vrate - rekao je Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije.

U međuvremenu starije stanovništvo koje nije imalo poslove u državnim službama živi s dvjestotinjak eura mirovine, ako je uopće i imaju.

- Mi smo zapravo bili poljoprivrednici u bivšoj državi, dio staža smo izgubili u ratu, a kad se sad sve spojilo, stigli smo do 170 eura mirovine. Tko može obrađivati malo vrta, radi, ali kad imate 80 godina, ne možete više fizički raditi, i to je onda vaš kraj - rekla je baka koja u centru Gračaca sadi rajčice i malo salate.

Slavoniju u istočnoj Hrvatskoj često se naziva “praznom Slavonijom”. Taj izraz odražava duboke izazove s kojima se suočava nekoć živahno poljoprivredno srce. Fenomen je potaknut kombinacijom čimbenika, uključujući visoku nezaposlenost, nedostatak ulaganja i privlačnost boljih prilika u zapadnoj Europi.

PROMO Investicija u budućnost vašeg djeteta koja se vraća cijeli život

Posebno mladi odlaze u velikom broju, tražeći veće plaće i sigurniju budućnost. Sela i gradovi nekad su vrvjeli životom, sad su prošarani napuštenim kućama i zaraslim imanjima. Škole se smanjuju, u većini sela su i zatvorene, a lokalne službe se bore da ostanu na površini. Demografski odljev nije samo ekonomski problem, to je društveni i kulturni problem koji prijeti samoj strukturi zajednica i bogatoj tradiciji regije. Unatoč tim borbama, osjećaj otpornosti ostaje. Još postoje ljudi koji se bore za revitalizaciju svojih zajednica, očuvanje svoje baštine i pronalaženje novih načina za život. Međutim, put do oporavka je dug i izazovan, a budućnost Slavonije ostaje neizvjesna.

Požeško-slavonska županija je jedna od onih iz kojih se iselio veći postotak od hrvatskog prosjeka. Primjera radi, u samo dvije godine županiju je napustilo oko 3000 ljudi ili 3,73 posto ukupnog stanovništva, a u samo jednoj godini znalo se odjaviti i 1600 ljudi. Da je to točno ilustriraju i slike snimljene u pojedinim selima.

- Da mogu i da imam gdje i ja bih otišla, možda ne tako daleko, barem u Požegu ili u Slavonski Brod, jer ovdje u selu ostanak ima sve manje smisla. Pusto je oko nas, kuda god pogledate, napuštene kuće i zarasla imanja. Evo, preko puta mene, dvije sestre su prodale kuću i otišle odavde. Navodno ju je kupio neki Nijemac, ali koliko čujem i on to imanje prodaje, samo nažalost nema kome. U selu smo ostali mi stariji koji pokušavamo nešto raditi, ali nemamo s kime. Ako imamo većeg posla i da nekoga platiš nemaš koga. Moram reći i da nitko ne želi raditi, svi su na socijali i tako životare - rekla je Jasna iz Oljasa, maloga sela nedaleko od Požege.

NAJAVILI NOVE MJERE Japan bilježi rekordni pad stanovništva: 'Ako žele djecu ne mogu ispunjavati svoje želje...'

Demografska slika Slavonije suočava se s iznimno teškim i složenim izazovima koji se očituju u dugogodišnjem padu broja stanovnika, negativnom prirodnom prirastu i iseljavanju. Ovi trendovi prisutni su u svim slavonskim županijama i imaju dalekosežne posljedice na gospodarski i društveni život regije. Jedan od najizraženijih problema je kontinuirano smanjenje broja stanovnika. Iako je depopulacija prisutna u cijeloj Hrvatskoj, slavonske županije bilježe najintenzivniji pad. Nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, intenzitet iseljavanja se značajno povećao, a mladi i radno sposobno stanovništvo najviše napušta regiju u potrazi za boljim ekonomskim prilikama.

Kao izravna posljedica depopulacije i niskog nataliteta, struktura stanovništva Slavonije se pomiče prema starijoj dobnoj skupini. To dovodi do smanjenja radne snage, povećanog pritiska na mirovinski i zdravstveni sustav te općenitog smanjenja gospodarskog potencijala. U nekim selima situacija je posebno kritična, gdje ostaje uglavnom starije stanovništvo, a mlade obitelji su rijetkost.

'MIGRANTI ŽELE OSTATI' Demograf Tado Jurić: Migracije će potpuno promijeniti Hrvatsku kakvu poznajemo

- Ostali smo samo mi stari, i kad mi odemo, neće imati tko ostati u selu. Stari smo i bolesni, pa i napušteni. Nemam ništa protiv toga što mladi odlaze u Njemačku, siguran sam da će im tamo biti bolje, zaradit će si neku mirovinu, a što bi imali ovdje, da žive od socijale kao što nas većina živi, nije to život. Više je stanovnika na Brtuljevačkom groblju nego ovdje u selu, a odande se nitko ne vraća kao i ovi koji odu iz sela. Bio mi je neki dan susjed i pitao sam ga hoće li se vratiti, rekao mi je da neće upitavši me gdje da se vrati - rekao je Stjepan Prišpilović (80) iz Lučinaca kraj Požege kojega smo zatekli na stolici ispred kuće dok je čekao da dođe pokretna trgovina.

- Izgleda da neće doći, nije došla ni jučer - komentirao je za sebe Stjepan.

Demografski problemi Slavonije posljedica su kombinacije različitih čimbenika, kao što su ekonomska stagnacija, deindustrijalizacija, neuspješna privatizacija i slab razvoj gospodarstva koji su stvorili visoku nezaposlenost i niske plaće. To je, naime, glavni potisni faktor za iseljavanje. Ratna razaranja i loše demografske posljedice rata dodatno su produbili negativne trendove, a područja koja su bila zahvaćena ratom posebno su osjetljiva. Modernizacija, promjene u društvenim vrijednostima te veći fokus na obrazovanje i karijeru rezultirali su kasnijim stupanjem u brak i odgodom roditeljstva, a to također pridonosi niskoj stopi nataliteta. Posljedice ovih trendova su višestruke - nestajanje radne snage, zatvaranje škola, propadanje poljoprivrednih gospodarstava, smanjenje ekonomske aktivnosti te opći pad društvenog optimizma i vitalnosti regije.