Alarmantni podaci: Sve je više droge, Hrvati najviše puše "travu" i uzimaju kokain

U 2023. godini drogu je konzumiralo 316 milijuna ljudi, odnosno šest posto globalne populacije u dobi između 15 i 64 godine, objavio je Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) u svom Svjetskom izvješću o drogama 2025., čiji je sažetak prenio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Najraširenija droga ostaje kanabis, koju je konzumiralo 244 milijuna ljudi, zatim opioidi (61 milijun), amfetamini (30,7 milijuna), kokain (25 milijuna) i ecstasy (21 milijun). Izvješće upozorava da bi migracije izazvane sukobima, siromaštvom i nesigurnošću mogle dodatno povećati ove brojke. U 2013. je drogu koristilo 5,2 posto stanovništva, dakle broj konzumenata raste. 

U Hrvatskoj je najčešće konzumirana droga i dalje marihuana, na drugom je mjestu kokain, kaže za 24 sata Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za suzbijanje zlouporabe droga. 

- Konzumacija kokaina u svijetu raste zadnjih deset godina, samo ga je lani u Europi zaplijenjeno 419 tona. Proizvodnja mu raste 15 do 20 posto godišnje na svjetskoj razini, i najveće tržište za kokain postaje upravo - Europa, u kojoj je prije petanestak godina bio još rijetkost, navodi Petković. Europa ima dobar standard, i trište se širi na nju. Općenito raste uporaba stimulansa - amfetamina, ectasyja, sintetskih droga...

- Kozumenti kokaina su najšira dobna skupina, od 18 godina naviše, dakle i ljudi srednjih, kao i kasnih srednjih godina. I svi ga olako shvaćaju pa najveći broj onih koji završe na hitnoj jer im je pozlilo čine upravo konzumenti kokaina. Kombinira ga se s alkoholom, što je samo po sebi jako loše, jer alkohol 'spušta', a kokain 'diže', i sve se poremeti. Ima li netko, pritom, 40, 50 ili više godina, i tlak, šećer, neki mali problem s krvnim žilama, stvar može biti kobna, kaže Petković.

- U Klinici za psihijatriju Vrapče kontinuirano raste broj zahtjeva za liječenjem ovisnika o kanabisu i stimulansima - kokainu, amfetaminima, dok opada broj ovisnika o heroinu, što je jedina dobra vijest kad govorimo o problemu ovisnosti. Zabrinjava i sve veći broj ovisnika o kockanju, koji vrlo često istodobno imaju problem ovisnosti o alkoholu ili kokainu, upozorava prim. dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med., specijalist psihijatrije, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje u Klinici Vrapče. 

- Kokain je najčešće korištena ilegalna stimulativna droga u Hrvatskoj, trend porasta uporabe u Hrvatskoj bilježi se od 2016. godine, unatoč određenim fluktuacijama tijekom epidemije COVID-19. Osim najčešćeg uzimanja na nos, sve je veći broj onih koji puše crack, ali i intravenskih korisnika kokaina, što dodatno povećava vjerojatnost od zdravstvenih komplikacija, napominje psihijatar za 24sata. 

S obzirom na to da je procijenjeni vremenski razmak između prve uporabe kokaina i prve potražnje za liječenjem oko trinaest godina, porast dostupnosti mogao bi se pretvoriti u veliki porast broja zahtjeva za liječenjem u nadolazećim godinama, upozorava dr. Ćelić. 

Što se tiče 'klasičnih' droga, kaže, kanabis i dalje ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Hrvatskoj, premda se prema analizi otpadnih voda koja se provodi unatrag nekoliko godina u Zagrebu, a sad i u Splitu, bilježe trendovi pada.

- Osobitu prijetnju po zdravlje građana predstavljaju visokopotentni proizvodi kanabisa koji se najčešće dovode u vezu s razvojem psihotičnih poremećaja. Malta, Luksemburg i Njemačka već su ozakonile rekreacijsku uporabu kanabisa, što zahtijeva potrebu daljnjeg praćenja i evaluacije tih događaja kako bi se u potpunosti razumio njihov utjecaj na javno zdravlje, dodaje psihijatar.

Uslijed globalne nestabilnosti zbog ratova, ekonomskih nejednakosti i klimatskih promjena, rastu višestruki izazovi vezani uz konzumaciju droga koji ugrožavaju građane Europe. Problemi vezani s drogom nisu samo javnozdravstvenog nego i sigurnosnog karaktera, radi čega je Agencija EU za droge dobila i veće ovlasti u novome mandatu, zaključuje dr. Ćelić. 

Poremećaji povezani s uporabom droga predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem. U 2021. godini je u svijetu zabilježeno gotovo pola milijuna smrti povezanih s drogama te gubitak 28 milijuna zdravih godina života zbog invaliditeta i prerane smrtnosti. U 2023. godini samo je 1 od 12 osoba s poremećajem uporabe droga primila neki oblik liječenja. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama temeljenim na dokazima ključan je za ublažavanje posljedica.

Organizirane kriminalne skupine sve se uspješnije prilagođavaju krizama, iskorištavaju ranjive populacije i proširuju tržišta, dok je uporaba droga dosegnula povijesno visoke razine.

Tržište kokaina nastavlja ubrzano rasti. U 2023. zabilježena je rekordna ilegalna proizvodnja od 3.708 tona, što je porast od gotovo 34 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok je 2013. bilo 17 milijuna korisnika kokaina, u 2023. ih je bilo osam miliijuna više. Zapljene kokaina dosegle su 2.275 tona, a broj korisnika narastao je na 25 milijuna. Krijumčari sve više ciljaju tržišta u Aziji i Africi, dok se nasilje i sukobi povezani s trgovinom kokainom šire i na Europu, uključujući povećani utjecaj kriminalnih skupina s Balkana.

Tržište sintetskih droga, prenosi HZJZ, i dalje raste zbog niskih troškova i manjeg rizika od otkrivanja. Dominiraju stimulansi tipa amfetamina (ATS), poput metamfetamina i amfetamina (uključujući “captagon”). U 2023. godini zabilježena je rekordna količina zapljena ATS-a, koji sada čine gotovo polovicu svih zapljena sintetskih droga. Unatoč političkim promjenama u Siriji i otkrivanju proizvodnih postrojenja, captagon se i dalje u velikim količinama krijumčari, osobito prema državama Arapskog poluotoka.

Procjenjuje se da nezakonita trgovina drogama godišnje generira stotine milijardi dolara. Kriminalne mreže stalno razvijaju nove načine za prikrivanje i distribuciju droga, često koristeći naprednu tehnologiju. Iako su otporne, moguće ih je razbiti uz bolju analizu struktura, ključnih aktera i točaka ranjivosti, kao i kroz ulaganja u tehnologiju i obuku policijskih i pravosudnih institucija.

Uzgoj, proizvodnja i krijumčarenje droga, kao i mjere koje se poduzimaju protiv njih, značajno utječu na okoliš, osobito u Europi. Deforestacija, onečišćenje tla, vode i zraka te otpad iz ilegalnih laboratorija predstavljaju sve veći ekološki problem. Broj razotkrivenih tajnih laboratorija porastao je između 2013. i 2023., no ekološke posljedice često ostaju zanemarene pri oblikovanju politika prema drogama.